U središtu pozornosti pritom su humanoidni roboti: strojevi nalik ljudima koji već sada pune društvene mreže spektakularnim demonstracijama. No iza viralnih videa krije se ključno pitanje: koliko je toga stvarna tehnološka revolucija, a koliko dobro režirano predstavljanje?

Između hypea i stvarnosti

Iako snimke humanoida koji slažu kutije ili plešu djeluju futuristički, industrija je još u ranoj fazi razvoja. Prošle godine globalno je isporučeno manje od 7000 humanoidnih robota, a ta je brojka u oštrom kontrastu s optimističnim prognozama.

Unatoč tome, ulaganja eksplodiraju. U Kini djeluje oko 150 tvrtki koje razvijaju humanoidne robote, često uz snažnu državnu potporu, u SAD-u je Boston Dynamics već predstavio svoju novu generaciju Atlas, a Tesla planira pokrenuti proizvodnju svog Optimusa.

Nova faza: Utjelovljena umjetna inteligencija

Ključni koncept koji pokreće ovu industriju naziva se utjelovljena umjetna inteligencija. Za razliku od klasičnih industrijskih robota – koji desetljećima obavljaju repetitivne zadatke u tvornicama – novi modeli kombiniraju percepciju (kamere, senzori), razmišljanje (AI modeli), planiranje (algoritmi odlučivanja) i kretanje (motori i aktuatori).

Drugim riječima, cilj je stvoriti strojeve koji ne samo da izvršavaju naredbe, već razumiju i prilagođavaju se svijetu oko sebe.

Osim humanoida, ova tehnologija uključuje autonomna vozila, dronove te specijalizirane robote za logistiku i industriju.

Zašto baš sada?

Tri su ključna razloga zbog kojih robotika upravo sada dolazi u fokus investitora:

Nedostatak radne snage, jer starenje populacije u razvijenim zemljama znači da sve manje ljudi ulazi na tržište rada.

Ekonomika ulaganja, jer su roboti godinama bili preskupi i preusko specijalizirani, a danas se taj odnos brzo mijenja.

AI kao 'multiplikator', jer napredak umjetne inteligencije omogućuje robotima da obavljaju više različitih zadataka – što značajno poboljšava povrat ulaganja.

Procjene govore da bi tržište fizičkog AI-a moglo rasti po stopi od čak 47 posto godišnje i dosegnuti više od 15 milijardi dolara do 2032. godine.

Problem autonomije: Roboti još uvijek trebaju ljude

Unatoč impresivnim demonstracijama, stvarnost je manje glamurozna te mnogi roboti i dalje ovise o ljudima – često putem daljinskog upravljanja.

Investicijska banka Morgan Stanley upozorava: ako nije jasno naglašeno da je robot autonoman, velika je vjerojatnost da iza kulisa njime upravljaju ljudi.

Drugim riječima, industrija je još u fazi 'pretvaraj se dok ne uspiješ'.

Veliki izazovi prije masovne primjene

Tehnološki napredak nije jedina prepreka masovnoj primjeni jer se industrija suočava s nizom otvorenih pitanja: sigurnost i mogućnost hakiranja, privatnost i prikupljanje podataka, pravna odgovornost za štetu i prihvaćanje robota u svakodnevnom životu.

Uz to dolaze velike društvene dileme: hoće li roboti zamijeniti radnike i treba li ih oporezivati? A bez jasnog regulatornog okvira njihova široka primjena mogla bi kasniti.

Tko vodi u utrci? Iako postoji velik broj startupova, samo je nekoliko velikih igrača javno izlistano na svjetskim burzama, među kojima su najznačajniji: Tesla, Hyundai Motor Company (vlasnik Boston Dynamicsa) te kineske tvrtke Xiaomi i XPeng.

Zanimljivo je to da tradicionalni industrijski divovi poput ABB-a još uvijek oprezno pristupaju humanoidima, iako imaju ogromno iskustvo u robotici.

SAD vs. Kina: Podijeljena dominacija

Industrija robotike otkriva i širu geopolitičku sliku. Dok Kina dominira u proizvodnji i razvoju hardvera, SAD prednjači u razvoju AI modela i čipova.

Ta međuovisnost mogla bi postati ključna točka u budućim odnosima dviju sila.

Skrivena prilika: Opskrbni lanac

Za investitore najveći potencijal možda ne leži u samim robotima, već u kompanijama koje ih opskrbljuju. Jedan humanoid može sadržavati više od 10.000 komponenti – od čipova i senzora do baterija i motora – a procjenjuje se da prototipovi već sada uključuju poluvodiče vrijedne desetke tisuća dolara.

To otvara prostor manjim tvrtkama da zauzmu profitabilne niše u tom kompleksnom ekosustavu, no u ranim fazama industrije poput ove klasične financijske metrike često nisu dovoljne pa se investitori oslanjaju na – narative.

Tko će pobijediti, ovisit će o nizu pretpostavki: brzini tehnološkog napretka, regulatornim odlukama i stvarnoj potražnji. Jedno je, međutim, sigurno: robotika više nije znanstvena fantastika, već sljedeće veliko bojište globalnog kapitala.