Devastirani grad je, prema najnovijoj arheološkoj studiji, nakon fatalne erupcije brzo privukao ljude. Dijelom one koji si nisu mogli priuštiti život na drugom mjestu, dijelom one koji su područje odlučili opljačkati
Arheolozi su otkrili nove dokaze koji ukazuju na ponovno naseljavanje Pompeja nakon erupcije Vezuva 79. godine koja je razorila antički grad i zatrpala ga vulkanskim pepelom. Iako je Pompeji, tada dom više od 20.000 stanovnika, pretrpio uništenje velikog razmjera, čini se da su se neki preživjeli ipak vratili, osobito oni koji si nisu mogli priuštiti novi početak drugdje.
Prema najnovijim istraživanjima, u ruševinama su im se možda pridružili i drugi doseljenici. Radilo se o ljudima koji su tražili mjesto za život, ali i potencijalno vrijedne predmete koje su izvorni stanovnici ostavili za sobom u bijegu pred katastrofom.
vezane vijesti
'Iz arheoloških podataka može se zaključiti da je riječ o neformalnom naselju u kojem se živjelo u vrlo skromnim uvjetima, bez infrastrukture i usluga koje su inače bile karakteristične za rimski grad', objavili su istraživači u priopćenju objavljenom u srijedu.
Novi dokazi ukazuju na to da se život ponovno odvijao na gornjim katovima nekadašnjih kuća, dok su bivši prizemni prostori pretvarani u podrume, pekare i mlinove. Direktor arheološkog lokaliteta Gabriel Zuchtriegel izjavio je kako nova iskapanja pružaju jasniju sliku: Pompeji nakon 79. godine ponovno izlaze na svjetlo dana, no više kao improvizirani, sivi sklop nastambi nego kao pravi grad. Područje se pretvorilo u neku vrstu favela među i dalje prepoznatljivim ruševinama Pompeja.
Iako su naznake o ponovnom naseljavanju postojale i ranije, istraživači ističu da su te 'slabe tragove' mnogi prethodni arheolozi jednostavno zanemarili. U žurbi da otkriju raskošne freske i očuvane domove zatrpane pepelom, ti su znakovi često uklonjeni bez dokumentiranja.
'Ogromna razorna snaga erupcije iz 79. godine monopolizirala je kolektivno sjećanje', kazao je Zuchtriegel, podsjećajući da je taj povijesni trenutak zasjenio sve što se dogodilo nakon njega.
Procjenjuje se da je u katastrofi život izgubilo 15 do 20 posto stanovnika Pompeja, najviše zbog toplinskog šoka koji je izazvao oblak vrelih plinova i pepela koji je prekrio grad. Taj isti pepeo kasnije je omogućio izvanredno očuvanje domova, javnih zgrada, predmeta i tijela stanovnika, sve do ponovnog otkrića lokacije u kasnom 16. stoljeću.
Danas je Pompej pod zaštitom UNESCO-a i drugi je najposjećeniji turistički lokalitet u Italiji, odmah nakon Koloseuma u Rimu. Cijeli lokalitet prostire se na oko 22 hektara, od čega je otprilike trećina još uvijek zatrpana ispod slojeva vulkanskog pepela, piše Guardian.
