Iako se u javnosti često ističe masovna uporaba dronova u Ukrajini, američki analitičari upozoravaju da su kineski zaključci znatno širi: riječ je o globalnom konceptu ratovanja velikih sila, a ne samo o taktičkim lekcijama s bojišta.

Kontrola eskalacije kao središnja ideja

Ključna teza kineske strategije jest uvjerenje da je moguće kontrolirati intenzitet sukoba. Peking smatra da se sukob s SAD-om može zadržati u okviru konvencionalnog ratovanja, bez prelaska u nuklearni rat ili uporabu oružja za masovno uništenje.

Ta se procjena temelji na povezivanju taktičkih i operativnih djelovanja s širim strateškim manevrima, čime se protivniku oduzima inicijativa i smanjuje rizik nekontrolirane eskalacije.

Precizni udari, blokade i autonomni sustavi

Američko izvješće navodi da Kina i dalje snažno računa na dugometne, visokoprecizne udare, koji brišu granice između taktičke, operativne i strateške razine ratovanja. Takvi udari omogućuju pogađanje ciljeva duboko izvan zone neposrednih borbi.

Oni bi bili kombinirani s autonomnim i visokotehnološkim oružnim sustavima, pomorskim blokadama i izolacijom ključnih područja, informacijskim operacijama i strateškom komunikacijom te ekonomskim pritiscima i sankcijama, navodi Defense Express.

Cilj je paralizirati protivnika na više razina istodobno, bez potrebe za dugotrajnim kopnenim sukobima.

Ukrajina kao model za mogući scenarij oko Tajvana

Posebna pozornost u izvješću posvećena je Tajvanu. Washington smatra da je rat u Ukrajini Kini omogućio prilagodbu planova za eventualnu operaciju protiv otoka, i to u nekoliko ključnih područja: razvoju autonomnih platformi, jačanju satelitskih komunikacija te pripremi oružanih snaga za urbano ratovanje, koje nadilazi klasične vojne vježbe.

Naglasak se stavlja i na informacijske operacije, usmjerene prema domaćoj javnosti, ali i međunarodnoj zajednici, s ciljem oblikovanja percepcije sukoba i smanjenja vanjskog otpora.

Istodobno, kinesko planiranje usmjereno je na izbjegavanje dugotrajnog rata, kakav se razvio u Ukrajini.

Rat kao sukob cijelih nacionalnih sustava

U kineskom vojnom razmišljanju rat se sve više promatra kao sukob nacionalnih sustava, a ne samo oružanih snaga. To uključuje potpunu koordinaciju vojnog i civilnog sektora, jedinstveno planiranje i jasnu komunikaciju.

U kontekstu mogućeg sukoba sa SAD-om koristi se pojam ‘totalni rat’, koji ne znači nužno neograničeno nasilje, već mobilizaciju svih raspoloživih strateških resursa radi prisiljavanja protivnika na političku kapitulaciju.

Brža mobilizacija i jasni politički ciljevi

Izvješće navodi da Kina aktivno radi na skraćivanju vremena potrebnog za mobilizaciju, s posebnim naglaskom na brže i učinkovitije aktiviranje pričuvnika. Time se nastoji osigurati sposobnost brzog prelaska iz mirnodopskog u ratno stanje.

Istodobno, kinesko Ministarstvo obrane naglašava da politički ciljevi rata moraju biti jasno definirani i ograničeni, kako bi se povećala kontrola nad sukobom i vjerojatnost uspjeha.

Višedomensko precizno ratovanje i uloga umjetne inteligencije

Temeljni koncept kineske doktrine naziva se ‘višedomensko precizno ratovanje’. On podrazumijeva integrirani sustav C4ISR – zapovijedanja, kontrole, komunikacija, obrade podataka, obavještajnog rada, nadzora i izviđanja – kojim se omogućuje centralizirano zapovijedanje i brzo koncentriranje borbene moći na najranjivijoj točki protivnika.

Ključnu ulogu u tom sustavu ima umjetna inteligencija, koja omogućuje brzu analizu velikih količina podataka i donošenje odluka u stvarnom vremenu. AI bi, prema američkoj procjeni, trebao podići ratne simulacije i planiranje operacija na novu razinu.

Slaba točka: nedostatak borbenog iskustva

Unatoč tehnološkom napretku i razrađenoj doktrini, američko izvješće upozorava na važnu slabost kineskih oružanih snaga: nedostatak stvarnog borbenog iskustva u suvremenim ratovima. To ostaje ključna nepoznanica u procjeni koliko bi se kineska strategija u praksi pokazala učinkovitom u stvarnom sukobu velikih sila.