Postoji općeprihvaćeni stav kako su turisti koji kupuju namirnice po samoposlugama nekakva 'niža turistička vrsta'. Pa kad čujete izraz 'kvalitetni gosti', onda to obično ne znači da poštuju lokalnu kulturu, istražuju prirodne ljepote, upoznavaju se s domaćim ljudima, nego da 'kvalitetno' troše bez obzira koliki im račun isporučili.
Jasno, stvari stoje puno drugačije, inače bi svaki prosječni student željan znanja bio odmah vraćen s granice čim mu domaćini pogledaju u novčanik. Dapače, u posljednje je vrijeme sve ono što domaćini koji žive od turizma prilično preziru preraslo u trend. I taj je putnički trend dobio i ime - 'grocery tourism'. Slobodno bismo ga preveli u 'dućanski turizam'.
vezane vijesti
Priča je jednostavna - mnogi (a sve ih je više) shvaćaju da će mnogo od lokalnog stila i način života, pa i gastronomskom identiteta neke lokacije, najbolje naučiti odlazeći u kupovinu u kakvu trgovinu, bila riječ o kvartovskom dućanu ili megamarketu u trgovačkom centru. Okidač su, naravno, društvene mreže, bez obzira što valjda ne postoji nitko tko nije ušao u lokalnu trgovinu makar da bi kupio bocu vode ili kakav kozmetički proizvod. No, sada te trgovine ulaze u uobičajene kategorije 'mjesta koja treba posjetiti' ili 'stvari koje treba raditi' u destinaciji i najednom su se pretvorile u nezaobilazne 'atrakcije'.
Dućanski turizam, dakle, ne bi bilo puko obnavljanje zaliha, nego doživljaj lokalne svakodnevne kulture, gastronomije i potrošačkih navika 'domorodaca'. I primilo se. Ono što je bila normalna aktivnost na putovanju, sada je itekako raširen trend koji se može sresti po cijelom svijetu. Jedan primjer: američki lanac trgovina 7-Eleven ima hashtag koji se može naći uz više od 180 tisuća video klipova. Svi znamo - što nije objavljeno na društvenim mrežama, nije se dogodilo.
Prema nedavnom izvještaju putničke online platforme Expedia, 39 posto svjetskih putnika posjeti supermarkete tijekom putovanja, a 44 posto traži lokalne proizvode koje ne mogu naći kod kuće. Dovoljno za stvaranje cijele jedne niše u turističkoj branši. Doduše, kod nas je to otišlo u prilično krivom smjeru, pa trgovački lanci formiraju svoje cijene i ponudu prema atraktivnosti zone u kojoj se trgovina nalazi. Rezultat je da domaće stanovništvo plaća svojevrsni 'danak' samo zbog toga što žive u kvartu blitu plaže ili u kojem ima više apartmana nego drugdje. Ili pak jednostavno neće imati određene proizvode na policama, jer su ustupili mjesto alkoholu i čipsu.
No, za trendovski orijentirane putnike već se rade pravi vodiči gdje treba kupovati da bi se doživjelo lokalnu sredinu onako kako turisti misle da živi domaće stanovništvo. Ugledni portal Travel & Leisure nedavno je, kao tek jedan od mnogih, nanizao cijelu listu preporuka po raznim zemljama i što gdje treba kupovati.
Odlazak u samoposlugu tretiraju kao odlazak u muzej
No, ne valja se rugati s ovim trendom, jer u njemu itekako ima 'nečega'. Nema boljeg načina za upoznavanje s makar dijelom lokalnog života - a to bi trebao biti jedan od glavnih ciljeva putovanja - od kupovine s lokalcima, bilo da je riječ o običnom supermarketu ili tržnici. Zato su trend i otkrili toliki, uključujući influensere koji su odlazak u samoposlugu počeli tretirati kao odlazak u muzej. Nikako nije riječ samo o želji da se pri konzumiranju hrane prođe što jeftinije, jer već i način izlaganja hrane pažljivijem promatraču može dati informacije o nekom društvu. Što su autentičnije trgovine, to su privlačnije i bolji su izvor informacije. U nekim zemljama otvaraju se cijeli lanci koji nude baš autentični doživljaj kupovine, kakav je, primjerice, Eataly. Povrh toga, na stranicama na kojima putnici pitaju za savjete, pa i kod nas, jako je puno pitanja baš o tome gdje se mogu kupiti autentični, lokalni proizvodi.
Ili, kako su taj proces nedavno opisali u New York Timesu, 'privlačnost leži u uzbudljivosti otkrivanja. Sastoji se od otkrivanja egzotičnog voća i povrća s kojim se nikad niste susreli, dešifriranja etiketa na nepoznatim jezicima i divljenja ponudi proizvoda koji odražavaju lokalni ukus i preferencije'.
