STRUČNJAK ZA JEZIK O DEKLARACIJI

Željko Jozić: Hrvati su vrlo osjetljivi na svoj jezik, ali to nije nacionalizam

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 29.03.2017 08:32
  • Objavljeno 29.03.2017 u 06:52
Željko Jozić

Željko Jozić

Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas / CROPIX

Najavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, stvorena s namjerom 'utjecanja na postojeće nacionalističke jezične prakse u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji' još nije u cijelosti predstavljena, a već je izazvala brojne reakcije javnosti. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kroatist Željko Jozić smatra da se oko Deklaracije digla nezaslužena buka, a u razgovoru za tportal objašnjava zašto misli da ta inicijativa neće pomoći smiriti nacionalizme i tenzije u državama iz kojih dolaze njezini podržavatelji

Deklaraciju o zajedničkom jeziku dosad je potpisalo više od 200 lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih osoba iz javnog i kulturnog života Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, a potaknuta je, tvrde inicijatori, negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnim jezičnim politikama u tim zemljama. U Deklaraciji se, između ostaloga, traži ukidanje svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovnim ustanovama, zaustavljanje umjetnog razdvajanja jezika, prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti i liberalizacija jezičnih praksi.

Deklaracija će biti predstavljena u četvrtak u Sarajevu, a od 1. travnja i na mrežnoj stranici projekta www.jezicinacionalizmi.com, na kojoj će se Deklaraciju moći i potpisati. Podrobnije o toj inicijativi tportal je već pisao donoseći osnovne crte Deklaracije te izjave nekih potpisnika - književnice Olje Savičević Ivančević, jezikoslovke Snježane Kordić i profesora na Fakultetu političkih znanosti Dejana Jovića. O Deklaraciji se oglasila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nazvavši je političkim konstruktom.

Tumačenje iz pozicije jezikoslovca dobili smo od Željka Jozića, kroatista i inicijatora Hrvatskog pravopisa, koji na pitanje što najavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku znači za hrvatski jezik i što donosi njegovim govornicima odgovara da se digla nezaslužena buka oko cijele akcije.

'Riječ je o tekstu koji su potpisali brojni novinari i umjetnici iz područja književnosti, filma i kazališta s ovih prostora, a predstavljen je kao svojevrstan odgovor na sasvim primjereno obilježavanje 50. obljetnice objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika na čijem je tragu, kako neki od pokretača ističu, premda to nije točno', tvrdi Jozić dodajući da mu se čini kako je Deklaracija o zajedničkom jeziku na tragu Bečkoga književnoga dogovora koji je potpisan prije 167 godina upravo 28. ožujka 1850. jer i jedan i drugi dokument polaze od iste pretpostavke: Hrvati i ostali narodi u okružju govore zajedničkim jezikom.

Snježana Kordić jedna je od inicijatorica Deklaracije, a široj javnosti postala je poznata zbog svoje knjige 'Jezici i nacionalizam' u kojoj zastupa tezu o policentričnom jeziku što je naišlo na burne reakcije u Hrvatskoj i Srbiji

Snježana Kordić jedna je od inicijatorica Deklaracije, a široj javnosti postala je poznata zbog svoje knjige 'Jezici i nacionalizam' u kojoj zastupa tezu o policentričnom jeziku što je naišlo na burne reakcije u Hrvatskoj i Srbiji

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

'U Deklaraciji o zajedničkom jeziku svi govore tim zajedničkim jezikom, ali on nema imena premda bi se svakom korisniku ostavila mogućnost da svoj jezik imenuje kako želi. Zašto onda to pravo oduzimati i državama, ostaje mi potpuno nejasno kad države odlučuju o svojim službenim jezicima na temelju mišljenja većine svojih građana', pita se Jozić.

Ne očekuje da će Deklaracija rezultirati smirivanjem nacionalizama i tenzija, što kao jedan od njezinih ciljeva navode pokretači.

'Mislim da je motiv postavljen prilično široko i da ne odgovara stvarnosti, barem kad je riječ o Hrvatskoj i govornicima hrvatskoga jezika. Hrvati, doduše, jesu vrlo osjetljivi na svoj jezik, ali to nije nacionalizam. To je svijest o vlastitoj vrijednosti kakvu imaju sve izgrađenije nacije. Nekih posebnih jezičnih tenzija također nema. Koliko sam pročitao, jedan od motiva je i 'jezični imperijalizam', a tome Hrvati nikad nisu bili skloni. Dakle, niti će što smiriti niti će čemu pomoći', mišljenja je Željko Jozić.

Poster splitske konferencije koja je prethodila Deklaraciji

Poster splitske konferencije koja je prethodila Deklaraciji

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: http://jezicinacionalizmi.com

Premda su Deklaraciju potpisali brojni cijenjeni intelektualci iz regije, poput Rade Šerbedžije, Igora Štiksa, Mirjane Karanović, Borisa Dežulovića, Jasmile Žbanić, Viktora Ivančića, Svetislava Basare, Josipa Mlakića, Ante Tomića i Dubravke Ugrešić dajući svoj potpis u znak otpora jačanju desnice koja svoje ideje provodi i kroz jezik, Jozić smatra da će Deklaracija izazvati suprotan efekt. 'Mislim da ovakve akcije mogu samo dodatno ojačati takve političke opcije i ovakve inicijative dolaze im kao naručene', rekao je za tportal.

Na pitanje možemo li opet očekivati jezikoslovni rat kao što je to bilo oko pisanja 'ne ću', 'pogrješke', potom čišćenja od srbizama, tim više što je mjesec dana prije najave Deklaracije o zajedničkom jeziku časopis Jezik pokrenuo inicijativu za zakon o jeziku te za novu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a kao motiv su naveli opasnost od utjecaja srpskog jezika, Jozić odgovara: 'Apsolutno ne.'

'Upravo je taj nedavni pokušaj pisanja nove Deklaracije o hrvatskome jeziku na poticaj Uredništva časopisa Jezik, a koji se temeljio na nekakvoj fantomskoj ugrozi hrvatskoga jezika, podbacio i nije naišao na ozbiljniji odziv hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija iz jednostavnoga razloga što hrvatski jezik nije ugrožen. To je najbolji pokazatelj da u Hrvatskoj nemamo nekih većih jezičnih prijepora', zaključio je Željko Jozić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 2

Prikaži sve
  • ptica rugalica

    29.03.2017 08:11 1 odgovora

    "Zajednički jezik bio je potreban u doba Jugoslavije ali tada je drug Tito to savršeno r...

  • idiotbuster

    29.03.2017 11:05

    koliko je to ludo kad ne zelis virovati u ocito. hrvatski je najvise ikavski ali smo i po drugom gadno sklepana nacija. silovanje pocinje sa uvodjenjem ijekavice. da su samo u doba nasilnog drustvenog inzinjeringa bili pametni da naucavaju zajednicku povijest (car dusan, kralj tomislav - oba su...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi