Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, tražila je zamjenu izraza kojom bi se umjesto stidnice koristila vulva ili neki drugi prikladniji naziv koji ne sadrži korijen stid u udžbenicima za Prirodu i Biologiju, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije prihvatilo njenu inicijativu.

Iz Ureda pravobraniteljice ranije je priopćeno da se 's obzirom na kategoričko neslaganje s inicijativom izraženo od strane predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), iako je upravo to tijelo predložilo formiranje radne skupine i prethodno izrazilo slaganje s inicijativom, kao i predstavnika Odsjeka za kroatistiku FFZG-a', zaključuje da je 'inicijativa za formiranjem radne skupine očigledno nesvrsishodna i da nema uvjeta za njezinu realizaciju'.

'Ako je društvo seksističko, to se vidi i u jeziku'

Mate Kapović, redoviti profesor s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u izjavi za tportal napominje da je 'jezik uvijek odraz društva'.

'Ako je društvo seksističko (kao što još uvijek uvelike jest), onda će se to nužno vidjeti i u jeziku. Jedan banalan primjer je, recimo, to da postoje općejezični vulgarni izrazi za značenje riječi razvratnica, a za razvratnik toga baš i nema (riječi poput razvratnik ili bludnik nisu baš uobičajene)', kaže Kapović i podsjeća da je 'drugi primjer toga svakako nazivanje vulve stidnicom'.

'U nekim primjerima je pak seksističko značenje teže vidjeti – recimo, porijeklo same riječi feminizam je seksističko (jer je etimologija latinskoga fēmina značenje 'ona koja je sisana', dakle žene se svodi na funkciju dojenja djece), no to nam je danas neprozirno', objašnjava.

'Stidnica se u rječniku Akademije spominje u kontekstu spolnog organa kobile'

Kapović podsjeća da je stidnica hrvatska knjiška tvorenica koja odgovara latinizmu vulva pa je, kako kaže, nedvojbeno riječ o ideološki motiviranoj riječi, stvorenoj od osnovne riječi stid, a što pak očito polazi od ideje da je ženski spolni organ nešto čega se treba stidjeti.

'Zanimljivo je da se u Akademijinu rječniku riječ stidnica spominje samo u kontekstu nazivanja spolnog organa kobile (dok se spolni organ konja naziva sramotnik) i to iz jednoga govora u Srbiji. S obzirom na to da se ni riječ stidnica ni riječ vulva ne upotrebljavaju u običnu govoru, ne vidim velik problem u tomu da se riječ stidnica promijeni ili jednostavno zamijeni latinizmom', dodaje Kapović.

'Nije riječ o pukoj etimologiji, bizarno je pretvarati se da stidnica nema veze sa seksizmom'

Prema Kapoviću, činjenica jest da je tvorbena i značenjska veza izvedenice stidnica i polazne riječi stid prilično očita svim govornicima hrvatskog te se ne možemo baš pretvarati da se tu radi samo o pukoj etimologiji.

'Kao što bi bilo bizarno pretvarati se da ideja na kojoj je takva tvorenica nastala nije povezana s (makar implicitnim) seksizmom i zastarjelim i štetnim odnosom prema (ženskoj) seksualnosti. U svakom slučaju, to čini ovaj problem ideološkim, tj. političkim više nego jezičnim (s jezične strane zamjena ili ispuštanje ove riječi, kako rekosmo, nije problematična jer je ionako u svakodnevnomu jeziku ne upotrebljavamo) te i stavove o njoj treba smatrati prije svega ideološkima, koliko god to neki budu pokušavali sakriti ili se pretvarati da je riječ o stručnomu problemu', dodaje Kapović.

Marko Alerić, profesor kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u izjavi za tportal navodi da svaka riječ za pojedinca ili skupinu može biti doživljena kao ponižavajuća ili diskriminirajuća, ponajprije u ovisnosti o tome u kojem je kontekstu upotrijebljena.

'Ideološko normiranje ne smije biti kriterij jezične politike'

'Znamo da u medicini postoji latinsko nazivlje, ali postoji i hrvatsko, u čije su oblikovanje hrvatski liječnici uložili golem trud. Nije sporno da se može koristiti i latinska riječ vulva, međutim riječ stidnica ima hrvatsku tradiciju, a oblikom vrlo slična riječ upotrebljava se i u drugim slavenskim jezicima', objašnjava Alerić i napominje da je 'riječ stidnica osim s riječi stid korijenski povezana s riječju studen'.

'Svaka riječ kod različitih osoba izaziva različite asocijacije. Svaka riječ kod nekoga može izazivati asocijacije koje su mu neprihvatljive, koje smatra ponižavajućima ili diskriminirajućima', ističe Alerić.

Promjena jedne riječi, dodaje Alerić, traži i promjenu riječi povezanih s njom.

'Ako stidnicu zamijenimo vulvom, onda moramo zamijeniti i sintagme stidna kost, stidne dlake, stidne uši', dodaje Alerić i ističe da 'ideološko normiranje ne smije biti kriterij jezične politike'.

'Netko kao ponižavajući može doživjeti i latinski naziv penisa'

'Zanima me je li u vezi s nastojanjem da se riječ stidnica izbaci iz hrvatskoga medicinskog nazivlja, s obrazloženjem da je ta riječ ponižavajuća i diskriminirajuća, provedeno istraživanje u kojem bi se utvrdilo da se ona kod većine populacije uistinu doživljava kao ponižavajuća i diskriminirajuća. Treba li prestati upotrebljavati i druge medicinske nazive, npr. je li ponižavajuće ili diskriminirajuće ako upotrijebimo riječ spolovilo, jer ona je nastala od riječi spol, a ta riječ od prijedloga 's' i imenice 'pol', koja označava suprotnost i koja zbog toga može biti negativno doživljena. Netko kao ponižavajući i diskriminirajući može doživjeti i latinski naziv muškoga spolnog organa (penis) jer on u klasičnom latinskom znači 'rep, privezak, izdanak'', napominje Alerić.

Podsjetimo, inicijativu su podržale aktivistice za ženska prava navodeći da od 'stidnice' počinju traume i problemi u razumijevanju tijela.

Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica za prava žena, naglasila je da se 'žene moraju stidjeti svog tijela' te da 'nije riječ samo o stidnici, nego velikim i malim stidnim usnama i cijelom ženskom spolnom organu koji je povezan s osjećajem srama'.