Ove subote Rijeka ponovno postaje središte regionalne književne scene – počinje 18. izdanje Vriska, riječkog sajma knjiga i festivala autora koji će od 13. do 20. rujna kroz pedesetak programa okupiti neka od najznačajnijih imena suvremene domaće, regionalne i svjetske književnosti. Art kvart Benčić i nova VBZ-ova knjižara na Korzu pretvorit će se u glavno mjesto susreta književnosti i publike, dok će sajamski dio trajati cijeli rujan s popustima do čak 80 posto.

Publiku očekuju gostovanja zvučnih imena poput Veronice Raimo, Aleksandra Hemona, Olivera Lovrenskog i Eleanor Shearer, a tu su i brojni regionalni i domaći autori, od Velibora Čolića, Saše Ilića i Srđana Valjarevića do Ivane Bodrožić, Ante Tomića, ovogodišnje dobitnice tportalove nagrade za najbolji hrvatski roman Olje Knežević, Rajka Grlića i Borisa Jokića.

Uz programe za djecu i mlade, publicističke rasprave, poetska čitanja i nezaobilazne večernje tulume u Dnevnom boravku, Vrisak će i ove godine pokazati zašto nosi reputaciju „književnog rock’n’rolla“. Tim povodom popričali smo s Dragom Glamuzinom, glavnim urednikom VBZ-a i dugogodišnjim programskim direktorom festivala, o tome kako se slaže festivalska dramaturgija, zašto mu je važno da domaća i regionalna scena stoji rame uz rame sa svjetskom te koliko Vrisak može biti mjesto kritičkog dijaloga o književnosti i društvu.

Što vam je bilo važno u oblikovanju ovogodišnjeg Vriska i na koji ste način koncipirali ovogodišnji program? Kada promišljate festivalsku dramaturgiju, kako odlučujete koje će ga linije povezivati – je li to više stvar autora, tema ili šireg kulturnog konteksta?

Program je vrlo bogat pa će ove godine na Vrisku nastupiti više od 100 umjetnika. Dnevno imamo sedam do osam programskih događanja kojima nastojimo obuhvatiti sve segmente publike. Za najmlađe, tu je Vrisak junior u sklopu kojeg predstavljamo domaće slikovnice i dječje knjige; Vrisak se obraća i srednjoškolcima – želimo premostiti barijeru koja postoji između mladih ljudi i književnosti, pa u programu Brusilica za srednjoškolce pisce dovodimo u škole kako bi učenici ostvarili neposredni kontakt s autorima.

Za večernje termine rezervirani su klasični književni i publicistički programi u kojima gostuju brojni inozemni, regionalni i domaći pisci, ali tu je i program Usta na usta, koji se više bavi kulturnim fenomenima, promoviranjem glazbene, likovne i plesne umjetnosti te alternativne kulturne scene. Svi ti događaji, naravno, osluškuju kulturni kontekst u kojem se festival događa i na njega reagiraju. Nama iznutra Festival izgleda iznimno intenzivan i dinamičan, a vjerujem da ga tako doživljava i publika.

Festival poput Vriska ne donosi samo knjige i autore, nego neminovno proizvodi i određene društvene odjeke i reakcije. Kako gledate na tu dimenziju, koliko vam je važno da festival bude mjesto kritičkog dijaloga o književnosti i društvu?

Dobra književnost ne može biti izolirana od svijeta u kojem nastaje, pa naravno da to ne može ni festival koji želi promovirati dobru književnost. Pisci u svojim knjigama reagiraju na svijet u kojem žive, a na festivalskim se pozornicama te priče iz knjiga dalje razvijaju i na različite načine šire. Vrisak je oduvijek htio biti mjesto dijaloga i kritičkog promišljanja književnosti i društvenih okolnosti u kojima ona nastaje i to je očito i u ovogodišnjem programu.

Većina književnih razgovora na ovogodišnjem Vrisku zamišljena je kao dijalog u kojem sudjeluju dva pisca i moderator, a sam festival otvorit će palestinsko-američka književnica Etaf Rum. Ne možemo šutjeti o onom što se događa u Gazi, već treba iskoristiti svaku priliku da se upozori na sustavni zločin kojemu svjedočimo iz dana u dan.

S obzirom na kontinuirani naglasak na regionalnu književnost, kako ćete i ove godine balansirati domaći, regionalni i svjetski segment festivala, te kakvu viziju tog odnosa želite poslati riječkoj publici?

Svaki od tih segmenata nam je važan, želimo dovoditi velike svjetske pisce ili nove, iznimno zanimljive glasove u svjetskoj književnosti, ukazati na najzanimljivije autore u regiji te predstaviti recentnu domaću književnost, dakle ono što nam se čini najzanimljivije od knjiga objavljenih ove godine. Mislimo da je važno da se svi ti pisci stave jedni uz druge, rame uz rame, a slika koja se iz toga meni nadaje jest da imamo dobru književnost u Hrvatskoj i regiji, koja nimalo ne zaostaje za onim što se piše u svijetu.

VBZ-ova nagrada za najbolji neobjavljeni roman bila je godinama važan dio festivalskog programa, a danas je taj projekt uspješno zaključen. Kako nakon toga promišljate ulogu Vriska u otkrivanju i promoviranju novih autora – pronalazite li neke druge formate kroz koje se može poticati nova književnost?

Projekt VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman završit ćemo upravo na ovogodišnjem Vrisku, gdje ćemo na otvorenju dodijeliti nagradu za najbolji nagrađeni roman. To je nagrada čitatelja koji su na našim mrežama glasali za najbolji od 22 nagrađena romana. Glasalo je gotovo 5000 ljudi, što mi se čini kao baš dobar završetak jedne odlične priče. Ali naravno da će Vrisak nastaviti otkrivati i promovirati nove književne glasove.

To je jedan od ciljeva ovog festivala i zato uvijek uz već etablirane pisce želimo dovesti i mlađe autore koji su se pojavili s iznimno zanimljivim djelima. U programu Književni mostovi u kojem nastupaju po dva autora vrlo često smo kombinirali upravo etablirane pisce i pisce koji su objavili tek jednu ili dvije knjige, a u sklopu Vriska odvija se i Studentski Vrisak na kojem se čitaju najbolji tekstovi s natječaja na koji svoje radove šalju studenti iz cijele zemlje.

Vrisak je poznat po tome da u Rijeku dovodi autore, ali i privlači publiku koja možda inače ne bi posjećivala književne događaje. Što vam se čini ključnim za stvaranje tog festivalskog "književnog rock’n’rolla" i kako ga održavate u godinama kada ljudi čitaju sve manje?

Vrisak je poznat po druženju i dobroj atmosferi, iz kojih kasnije nastaje puno dobrih projekata. Na nekim festivalima, nakon završene promocije i pisci i publika odu kući, a svaki dan na Vrisku završava zajedničkim druženjem i dobrim tulumom. A za to je uvelike zaslužna ekipa iz Book Caffea Dnevni boravak, u kojem se svaki dan zaključuje program Vriska. Ti su ljudi dobri duh našeg festivala.