FOTOGRAFSKO BLAGO

Što se snimalo za ustaša, a što za partizana?

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 17.07.2017 13:25
  • Objavljeno 16.07.2017 u 18:57
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatski povijesni muzej

Više od dvije stotine dosad javnosti nepoznatih fotografija nastalih u okviru propagandnih službi NDH i antifašističke Hrvatske, koje su djelovale tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, predstavljeno je u Hrvatskom povijesnom muzeju u sklopu izložbe 'Tko to tamo snima', a o ekskluzivnim fotografijama i ideji izložbe za tportal govore ljudi zaslužni za predstavljanje te zanimljive priče javnosti

Prema riječima ravnateljice Hrvatskog povijesnog muzeja Matee Brstilo Rešetar, izložba fotografija od kojih je velika većina dosad bila nepoznata javnosti, ne prezentira samo dvije propagandne službe na suprotstavljenim stranama, već se kroz biografije fotografa tih službi skreće težište na same ljude koji su radili unutar njih u nemogućim ratnim uvjetima.

Ravnateljica muzeja ističe da je nakana izložbe mimo ratne sfere dati naglasak na životnu priču na fotografijama koje se čuvaju u Zbirci fotografija, filmova i negativa, koja je jedna od najvećih zbirki Hrvatskog povijesnog muzeja.

'Nakana izložbe je i pokazati sličnosti i razlike između dviju propagandnih službi, Nezavisne države Hrvatske te one partizanske, antifašističke Hrvatske', kazala je prigodom otvorenja Brstilo, dodajući kako je u tijeku intenzivna inventarizacija i digitalizacija fotografske građe te kako su za publiku izvučene ekskluzivne snimke koje šira javnost dosad nije mogla vidjeti.

Autorica idejne koncepcije izložbe Rhea-Silvija Ivanuš misli da je to prvi korak da se javnosti približi bogatstvo zbirke koja nije intonirana samo tako da veliča neke vođe, nego pokazuje običan ali vizualno atraktivan život za vrijeme rata i poraća, dolazak prognanih na zgarišta svojih kuća i posvemašnje siromaštvo uzrokovano ratom, svakodnevni život u gradu i na selu, ali i modu, ženske frizure i ostale motive iz svakodnevice.

Prema riječima autorice izložbe dosad javnosti nepoznatih fotografija, izložbom se želi pokazati da iza fotoaparata uvijek postoji čovjek koji u trenutku ratnih zbivanja bilježi svoje osjećaje, prema ženama, djeci i svakodnevici koju zatiče na terenu.

Rhea-Silvija Ivanuš naglašava kako izložba pokazuje i da su neki u to vrijeme već priznati fotografi i članovi Fotokluba Zagreb radili u Svjetlopisnoj službi pri Predsjedništvu vlade NDH, među kojima su svakako najpoznatiji i najpriznatiji Tošo Dabac, Mladen Grčević i Marijan Szabo.

'Oni su se kao fotografi profilirali i prije Drugog svjetskog rata i sudjelovali su na značajnim međunarodnim izložbama, a ratne prilike su ih nagnale da se radije priključe u te službe nego da odu na bojište', istaknula je autorica zanimljive izložbe.

U Zagrebu su, pojašnjava autorica izložbe, već postojale fotografske radionice i tamne komore, dok partizanske službe niču tek nakon 1943. godine i kapitulacije Italije, kada su iz logora pušteni neki značajni židovski fotografi poput Elvire Kohn koja je potajice svojom Leicom snimala svakodnevne logorske užase, a koja se, među ostalima, kasnije priključila NOB-u i stvorila osnovnu ćeliju fotoslužbe ZAVNOH-a.

  • +12
  • +9

'Tko to tamo snima?'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatski povijesni muzej

Autorica izložbe u razgovoru za tportal pojasnila je da je u propagandnim službama NDH vladao red te da se radilo u uvjetima koji podsjećaju na one mirnodopske, budući da se radilo u uredima, odjelima, redakcijama i muzejima. S druge strane, partizanska propagandna foto-služba radila je u ilegali i konspiraciji te se morao štedjeti fotografski materijal, dok su najveće teškoće bile pohrana materijala i arhiviranje zapaljivih negativa u nemogućim uvjetima.

Izložba fotografija predstavlja i autore poput Mladena Ivekovića, koji je snimao Ivana Gorana Kovačića i Vladimira Nazora, kao i Antoniju KulčarTonku, nekadašnju službenu fotografkinju kraljevske kuće Karađorđević i vlasnicu poznatog foto-studija Foto Tonka, koja je snimala djecu koja su bila u ustaškim logorima Jasenovac i Stara Gradiška, a koje je od sigurne smrti spašavala liječnica austrijskog porijekla Diana Budisavljević. Tu je i Franjo Mosinger, jedan od naših prvih umjetnika-fotografa koji je snimio foto-album svog odlaska u partizane. 

Na izložbi je predstavljen i Hugo Fischer Ribarić, jedan od utemeljitelja Fotosekcije propagandnog odjela ZAVNOH-a i autor slavnog fotoportreta Josipa Broza Tita. Nakon rata Ribarić nije bio omiljen među novom vlasti te mu se 1948. godine gubi svaki trag, a pretpostavlja se da je emigrirao u Izrael ili Kanadu.

Izložene su i fotografije dvojice živućih autora - Franje Cvrtile koji je snimao dolazak delegacija u Zagreb, uređenje Trga bana Jelačića i mnoge druge svakodnevne teme, te Živka Gatina, jednog od organizatora tiska prvog broja Slobodne Dalmacije, njezina prvog fotoreportera, vlasnika novinarske iskaznice broj jedan.

Među tridesetak predstavljenih fotografa su profesionalci i amateri, Stanko Aleksić, Stjepan Puba Cerjan, Ljubomir Garbin, Ljudevit Griesbach, Mahmud Konjhodžić, Stevo Mahobej, Savo Marković Štedimlija, Herman Mates/Mattes, Mario Medeot, Milan Pavić, Dragutin Rajterić, Ante Roca, Jure Ruljančić, Vilim Schwarz, Georgij/Žorž Skrygin, Ivan Softa/Sopta, Edmund Stöger te Vincenzo (Vice) Stojan.

Kustosica Hrvatskog povijesnog muzeja Petra Braun, koja je uz Rheu-Silviju Ivanuš suautorica izložbe, izdvojila je kao izložbene atrakcije i originalne foto-albume te četiri fotoaparata iz prve polovice 20. stoljeća, većinom njemačke proizvodnje.

U Hrvatskom povijesnom muzeju ističu da je izložba 'Tko to tamo snima?' nastavak prakse te muzejske kuće u prezentiranju tema iz novije hrvatske povijesti, a bit će otvorena do 29. listopada. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi