ODVALIMO SE POEZIJOM

Poetika tjelesnosti Szilárda Borbélya: Pjesnička večer posvećena hvaljenom mađarskom piscu

  • Autor: T.Ba.
  • Zadnja izmjena 01.03.2019 15:32
  • Objavljeno 01.03.2019 u 14:40
'Tijelu: Ode i legende', Szilárd Borbély

'Tijelu: Ode i legende', Szilárd Borbély

Izvor: Promo fotografije / Autor: OceanMore

Pjesnički susret Odvalimo se poezijom, koji vodi Sanja Baković, 4. ožujka u 19.30 sati u zagrebačkom klubu Pločnik bit će posvećen knjizi pjesama 'Tijelu: Ode i legende' hvaljenoga mađarskog pjesnika Szilárda Borbélya. Krajem prošle godine objavila ju je Naklada OceanMore u prijevodu Lee Kovács i s uredničkim potpisom Nevena Vulića. Uz njih dvoje, gošća tribine bit će i glumica Jadranka Đokić koja će govoriti pjesme Szilárda Borbélya

U knjizi 'Tijelu: Ode i legende' autor kroz 59 poglavlja preispituje svoj osobni, ali i društveni odnos prema ljudskom tijelu, a kritika je za djelo ocijenila da daje 'glas dosad nečujnoj ženskoj traumi' te da žensko tijelo 'uzdiže u simbol mučeništva i Tijela, u izravnoj suprotnosti s religijsko-kulturnim mitovima zapadne civilizacije'.

Szilárd Borbély (1963. - 2014.) uvriježeno se smatra jednim od vodećih europskih pjesničkih glasova 21. stoljeća. Nagrađen je nizom priznanja poput Nagrade Attila József, Nagrade Tibor Déry i Nagrade Milán Füst. Za pjesnički rad ukupno mu je dodijeljeno dvadesetak književnih nagrada i niz prestižnih stipendija za umjetnike.

Domaća čitateljska publika upoznala ga jer kroz roman 'Nevoljnici – Zar je Mesija već otišao?' iz 2013., koji je u Hrvatskoj objavljen 2016. Borbély je tom knjigom dosta duboko uzdrmao mađarske književne krugove, ali i širu kulturnu javnost. Prva naklada trenutno je razgrabljena, a djelo opisuje život 11-godišnjaka i njegove omražene obitelji u zabačenom selu na krajnjem sjeveroistoku Mađarske krajem 1960-ih, u kojemu vladaju glad, neimaština i strah od drugog i drugačijeg, od Židova, Cigana, od komunizma.

Borbély je također rođen u krajnje sjeveroistočnom predjelu Mađarske, u blizini granice s Rumunjskom i Ukrajinom, u Fehérgyarmatu. Predavao je mađarsku književnost na Sveušilištu Lajos-Kossuth u Debrecenu i prevodio s njemačkog i engleskog jezika, a 1998. primljen je u Mađarsku akademiju.

Prvotno je prepoznat kao pjesnik (prvu zbirku 'Adatok' objavio je još kao student), no osim što se bavio poviješću književnosti i esejistikom, autor je i nekoliko kazališnih komada. U Debrecenu je 19. veljače 2014. počinio samoubojstvo. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, mađarski pisac Imre Kertész za njega je izjavio je bio pjesnik koji je u mađarskoj poeziji najviše obećavao, 'koji je mogao računati na sjajnu budućnost'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!