koronavirus na daskama

Distanca ubija kazalište: I nezavisni i veliki u drami, HNK izgubio tri milijuna kuna, online predstave privremeni su lijek

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 20.04.2020 13:16
  • Objavljeno 20.04.2020 u 11:29
Dubravka Vrgoč, Ivan Planinić, Ecija Ojdanić i Marko Torjanac

Dubravka Vrgoč, Ivan Planinić, Ecija Ojdanić i Marko Torjanac

Izvor: tportal.hr / Autor: Josip Regović/Tomislav Miletić/Matija Habljak/Pixsell/Matej Grgić/Neven Bučević

'Mislim da nas čekaju krv, znoj i suze. Tko preživi, pričat će', kaže Ecija Ojdanić, glumica i ravnateljica nezavisnog Kazališta Moruzgva, koje je zadnjih godina u velikom uzletu i čije predstave poput 'Brodolomki' ruše rekorde gledanosti. Dodaje da je Kazalište Moruzgva prije režima socijalne distance imalo dogovorenih 60 izvedbi, od toga 17 tijekom ljeta, a sada će se morati boriti za opstanak. Po njezinom mišljenju teško je predvidjeti posljedice koje će pandemija virusa Covid-19 ostaviti na kulturu općenito, no svi pokazatelji već sada govore da će najviše nastradati kazalište i ostale izvedbene djelatnosti.

Osim što virus Covid-19 brutalno kosi ljude, pandemija će katastrofalno utjecati na gospodarstvo, ali i na kulturu što znači da su nezavisni kulturni djelatnici već sada izgubili znatne prihode, a nekima je ozbiljno ugrožena i egzistencija. Međutim, ugrožene su i kazališne kulturne institucije, što se u aktualnim raspravama i apelima gotovo ne spominje, a dugoročno bi se cijeli kulturni sektor mogao suočiti i s uništenjem zajednica sagrađenih na kulturi i umjetnosti. Reagiralo je i Ministarstvo kulture RH, no pitanje je hoće li te mjere biti dovoljne ili će trebati radikalnije mijenjati i sam model financiranja. S istim problemom muče se i kulturni djelatnici diljem svijeta. Zbog toga se i na globalnoj razini vode rasprave o posljedicama pandemije na kulturni i kreativni sektor, posebno o raznim akcijama i načinima potpore kulturi, ali i o promjenama koje će se dogoditi u postvirusnom svijetu. Na taj problem upozorio je i glazbenik Jean-Michel Jarre, UNICEF-ov ambasador i predsjednik Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja (CISAC), a Europska kazališna konvencija piše apel vladama europskih zemalja u kojem će upozoriti na alarmantnu situaciju u kazalištima te zatražiti pomoć i relevantne akcije za spas kulture.

Ecija Ojdanić je pojasnila da njihovo privatno kazalište Moruzgva dobiva potporu od Ministarstva kulture i Grada Zagreba u iznosu od 20 posto, no nije sigurna hoće li ih i u narednim mjesecima, zbog gospodarske krize izazvane pandemijom i obnove središta Zagreba, financirati u tom omjeru. Također, više od 80 posto predstava igraju izvan Zagreba što znači da su njihovi najveći kupci općine i gradovi, koji će u ovoj krizi, ističe ravnateljica Moruzgve, sigurno štedjeti na kulturnim proizvodima. To će dodatno otežati njihovu ionako lošu poziciju.

Ecija Ojdanić u predstavi 'Brodolomke' Kazališta Moruzgva

Ecija Ojdanić u predstavi 'Brodolomke' Kazališta Moruzgva

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Mi smo jedina grana kulturne industrije, koja je isplativa, donosi profit i puni državni proračun', naglašava Ecija Ojdanić, te nastavlja: 'Na jednu kunu koju dobijemo od grada Zagreba i Ministarstva kulture zaradimo od pet do deset kuna, a pritom proizvodimo kulturne proizvode i zapošljavamo ljude. Primjerice, mi smo prošle godine kroz glumačke honorare uplatili više od 700 tisuća kuna poreza i prireza. Od malog kazališta Moruzgva prošle godine je živjelo deset ljudi. Zbog toga bismo sada u vrijeme krize trebali dobiti potporu od Ministarstva kulture za svoje dvoje zaposlenih. Poslali smo zahtjev, međutim, još nisu dobili nikakav odgovor, to valjda ovisi od brzine referenta', kaže Ecija Ojdanić.

Po njezinom mišljenju zasad je sve neizvjesno i ne zna se trebaju li pripremati monodrame i male predstave koje bi izdržale i slabije mjere socijalne distance, ili se već mogu upustiti u veće projekte. 'Mi se pripremamo tako da radimo monodramu, ali također se dogovoramo s Anom Tonković Dolenčić, koja je napisala za pet glumica proročki tekst 'Majstori' o preuređenju stana. Mislim da nas čeka dvije godine oporavka', zaključuje ravnateljica Kazališta Moruzgva, koja je usprkos sadašnjoj situaciji optimistična.

Planinić: Zaustavljeni smo u kreativnom zamahu

Nezavisni KunstTeatar uspio je prošle sezone postići fantastičan proboj na nezavisnoj sceni, no pandemija je također zaustavila njihov veliki zamah. Ivan Planinić, redatelj i jedan od troje osnivača tog malog kazališta, ističe da su na repertoaru imali šest predstava, a tri, četiri projekta bila su u srednjoj ili visokoj fazi produkcije tako da bi u dogledno vrijeme imali čak deset projekata na repertoaru. Također, izborili su se za publiku i financiranje, te odlučili ići dalje, no tada je sve stalo.

'Ta novonastala situacija nije nas financijski dekapitirala jer smo i do tada poslovali na pozitivnoj nuli, odnosno, nismo ništa zarađivali, tako da ne možemo ništa ni izgubiti. Ali izgubit će glumci koji su glumili u našim predstavama i kojima su ti honorari bili iznimno važni za egzistenciju. Mi ne živimo od KunstTeatra, nego KunstTeatar živi od naših drugih poslova. Mi zapravo volontiramo, a naš hladni pogon je toliko mali da ga lako održavamo. No izgubili smo u profesionalnom smislu: zaustavljeni smo u kreativnom zamahu i to je na nas djelovalo jako demotivirajuće. Sad čekamo da vidimo što će se dalje dogoditi', kaže Planinić, koji je trebao režirati u ljubljanskom Mini teatru, no zbog pandemije ta suradnja prolongirana je za jesen.

  • +5
  • +2

Osnivači KunstTeatar Romana Brajša, Domagoj Janković i Ivan Planinić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Što se tiče eventualnih budućih mjera socijalne distanciranosti, Planinić kaže da će KunstTeatar dijeliti sudbinu svih drugih javnih okupljanja. 'Bez obzira koliko dugo će trajati mjere socijalne distanciranosti, kultura i umjetnička djelatnost neće stati. Već postoji niz inicijativa za online kreiranje programa tako da sve ono što će se odnositi na druge, odnosit će se i na nas. Naša prednost bit će u tome što imamo relativno malu scenu. Što god bilo, nastavit ćemo raditi u onim okvirima u kojima će to biti moguće', kaže Planinić.

Govoreći o seljenju kulture na online platforme Planinić je rekao da je to za kazalište potpuno nova situacija. 'Kad se kazališni program postavi online, svi ga vide i svi ga mogu 'skinuti', dakle, taj način prezentacije podrazumijeva potpuno drukčiji mehanizam eksploatacije predstave od onih u tradicionalnim kazališnim kućama koji se temelji na živom susretu publike i izvođača. Pitanje je kako to financirati i kako taj transfer između publike i proizvođača, tj. umjetnika, regulirati i ostvariti. Mislim da će se kazalište unutar svojih alata i okvira prilagođavati novoj situaciji, od individualnih kreativnih programa do koncertnih čitanja. Način promišljanja i proizvodnja kulturnih programa potpuno će se promijeniti, a vjerojatno će se morati pronaći neki novi oblici prezentacije u kojima će ljudi moći sudjelovati i baviti se svojim poslom, kao što su se bavili i do sada', kaže Planinić.

Torjanac: Kriza je prilika da se napokon napravi reda

'Pomoć je nužna ako želimo da kultura preživi do izlaska iz krize. Zato očekujemo i od države i od Grada Zagreba kao i od svih lokalnih jedinica da izađu ususret kulturi i u tome joj pomognu', kaže Marko Torjanac, nezavisni zastupnik u gradskoj Skupštini, glumac i ravnatelj Kazališta Planet Art, koje je također, kao i mnoge druge nezavisne kulturne organizacije, prestalo s radom i zbog praznog gledališta nema nikakvih prihoda.

'Osim što nezavisna kultura stvara 50 posto kulturnog programa, ona puni državni proračun, dakle, ona je profitabilni dio kulture', nastavlja Torjanac, koji je inicirao pokretanje, odnosno, reaktiviranje Ogranka samostalnih umjetnika pri Hrvatskom društvu dramskih umjetnika. Taj ogranak već je uputio Apel gradonačelniku Zagreba da iz Mjera privremene obustave izvršavanja Gradskog proračuna i najavljenog rebalansa izuzme ne samo nezavisnu nego cjelokupnu kulturu u koju spadaju sva sredstva za programe i sredstva za plaće stalno zaposlenih djelatnika u kulturi gdje su plaće ionako najniže.

Marko Torjanac

Marko Torjanac

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Na prošloj sjednici gradske Skupštine izglasana je odredba po kojoj Grad Zagreb treba sljedećih šest mjeseci pokrivati troškove prostora svim nezavisnim kulturnim organizacijama u kulturi. Mi se čvrsto zalažemo da se izmjenama, koje je gradonačelnik najavio, ne mijenja ta usvojena odluka i da se sva sredstva, koja su u proračunu i na natječajima odobrena za kulturu, ne diraju. Ogranak samostalnih umjetnika također je već vrlo konstruktivno razgovarao s ministricom kulture i očekujemo da ćemo na sljedećem sastanku definirati da se sredstvima potpore obuhvate sve tri kategorije samostalnih umjetnika jer su trenutačno obuhvaćene samo dvije - članovi HZSU, koji već imaju priznati status zaslužnih samostalnih umjetnika i kojima država plaća doprinose, te oni koji sami plaćaju doprinose. Mi smo se založili da se obuhvati i treća kategorija, uglavnom mladih umjetnika koji su u svakom, a posebno u izvedbenom sektoru najpogođeniji; koji zarađuju dovoljno da od svog umjetničkog rada mogu živjeti, ali nedovoljno da si sami mogu plaćati doprinose', kaže Torjanac i dodaje, kako to, ne znači da se za njih doprinosi ne plaćaju i da oni svojim radom ne pune proračun.

'Dapače, svaki njihov poslodavac za njih plaća porez, prirez, mirovinsko i zdravstveno osiguranje tako da oni svojim radom pune proračun jednako kao i ostali, ali su ispali iz mjera pomoći zbog toga što u sistematizaciji u Poreznoj upravi samostalni umjetnici treće kategorije nisu uvedeni kao zasebna kategorija, pa ih sustav, iako svojim radom pridonose proračunu, ne prepoznaje. To je dio šireg problema neuređenosti cijelog područja kulture. Ova kriza je prilika da se konačno napravi red unutar struka i umjetnika te registara kako bi se točno znalo tko od umjetničkog rada živi, a tko ne', kaže Torjanac, dodavši da bi samostalni umjetnici za sada, kao i svi ostali, trebali dobivati te potpore iduća tri mjeseca, odnosno, sve dok ne završi ova kriza, ali i dulje.

Torjanac napominje da će potpore kulturnom sektoru trebati trajati najmanje šest mjeseci nakon završetka krize jer će zemlja biti ekonomski iscrpljena, a prvo na čemu se štedi je kultura. 'Također, ljudi će još određeno vrijeme, moguće sve do pronalaska cjepiva, zazirati od javnih okupljanja, što će biti posebno problematično za izvedbene umjetnosti. Kultura će trebati potporu onoliko dugo dok cijeli sektor ne stane na noge', kaže.

Nova vrsta online kulture

Govoreći o posebnim mjerama socijalnog distanciranja koje bi se trebale nastaviti nakon završetka izolacije, Torjanac je istaknuo da nezavisna kazališta neće moći preživjeti sa smanjenim brojem gledatelja za vrijeme izvedbi, dakle, da za vrijeme izvedbe bude stotinu umjesto 300 gledatelja, a u manjim dvoranama 50 umjesto 150, jer će to predstave učiniti ekonomski nepokrivenima. 'Zbog toga bi nezavisni kulturni sektor do potpunog prestanka opasnosti od zaraze trebao dobivati potporu, a javnom se nikako ne bi smjela smanjivati programska sredstva i plaće budući da su oni već minimalni u odnosu na ostale segmente. Nijemci su već pokazali razumijevanje i poznavanje specifičnosti kulturnog sektora i najavili potporu koja će trajati još dugo nakon prestanka ovih drastičnih mjera, a na sastanku u našem Ministarstvu kulture, Ministrica je rekla da je svjesna tog problema.' napominje Torjanac.

Torjanac smatra da će ova kriza izazvana pandemijom virusa Covid-19 radikalno promijeniti u mnogočemu medij umjetnosti. 'Već sada jako puno umjetnika prebacuje svoje radove na online platforme, od priča za djecu do likovnih izložbi a to će donijeti promjene u načinu komunikacije te općenito u načinu rada posvuda, pa tako i u kulturi. Na taj način će kultura i umjetnost dobiti priliku da dođe do najudaljenijih i najmanjih zakutaka zemlje gdje inače teško dolazi', kaže voditelj Planet Arta.

Tko će to financirati? 'Kao što se sada financiraju izložbe u muzejima tako će se financirati i online izložbe. Ministarstvo kulture je već najavilo da će raspisati specijaliziran natječaj za online sadržaje. U tom smislu, najavili su brzu prilagodbu novonastaloj situaciji. Putem online sadržaja kultura i umjetnost će se čak direktnije povezati sa svojim konzumentima. Primjerice, kad želite dovesti kulturni projekt u neki manji grad, tu predstavu, koncert ili izložbu izabiru ravnatelji kulturnih institucija koje postavlja politika koja mnogima od njih oduzima autonomiju u odlučivanju i od njih traži da funkcioniraju kao filteri, pa čak i cenzori sadržaja. No ako se kulturni sadržaji stavljaju na online platforme koje može svatko pogledati izbjegli ste posrednike i ostvarili direktni kontakt s publikom. U svakom slučaju, ta nova vrsta online kulture jako će obogatiti i demokratizirati dosadašnju tradicionalnu ponudu', naglasio je Torjanac, dodavši da se pojavio problem regulacije autorskih prava i uopće naknada zbog besplatnog prikazivanja na online platformama te će se u dogledno vrijeme morati pravno regulirati i to područje.

Vrgoč: HNK Zagreb izgubio više tri milijuna kuna vlastitih prihoda

Intendantica zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta Dubravka Vrgoč kaže da je i naše najveće nacionalno kazalište jako puno izgubilo zbog mjera izolacije, jer će biti zatvoreno tri i pol mjeseca te tijekom tog razdoblja neće uspjeti premijerno izvesti najavljene nove naslove, kao ni reprize, što zapravo znači da HNK neće završiti sezonu. U planu su im bile četiri velike premijere – praizvedba baleta 'Ponos i predrasude' u koreografiji Lea Mujića, Murakamijev naslov 'Kafka na žalu' u režiji Ivice Buljana, te dvije velike međunarodne operne koprodukcije 'Smrt u Veneciji' Ive van Hovea i Offenbachova opera 'Fantasio', koju je trebao postaviti Thomas Jolly. Uz to, otkazana su sva gostovanja HNK-a, koja su bila vezana uz Hrvatsko presjedanje Europskom unijom, a neće se u ovim mjesecima održati niti Festival svjetskog kazališta.

Dubravka Vrgoč

Dubravka Vrgoč

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNK Zagreb

'HNK je tijekom ta tri pol mjeseca trebao sa svojim predstavama gostovati u Bruxellesu, Gdanjsku, Sofiji, Sankt Peterburgu i Ljubljani, a na našoj pozornicu su trebala nastupiti neka od najuzbudljiviijh europskih kazališta. Primjerice, trebao je gostovati Pippo Delbono s predstavom 'Radost', Milo Rau s najnovijim projektom 'Obitelj', skupina Peeping Tom s 'Djetetom' te Nacionalno kazalište iz Bruxellesa sa 'Sylviom', nastaloj prema životu Sylvie Plath, i konačno Nacionalno kazalište iz Sofije s vro intrigantnom predstavom 'Pokušaj letenja'. Iz toga je vidljivo da smo izgubili jako puno jer će naše gledalište ostati prazno što znači da smo ostali bez ikakvih vlastitih prihoda, tim više što su sve predstave bile gotovo rasprodane. Kad se to prevede u financijski jezik izgubili smo nešto više od tri milijuna kuna vlastitih prihoda što je iznimno puno', kaže Dubravka Vrgoč.

S obzirom da je ministrica kulture održala prije nekoliko dana sastanak s intendantima nacionalnih kazališta, koji su inicirala sama kazališta, zanimalo nas je li Ministarstvo kulture ponudilo neke konkretne mjere potpore zagrebačkom HNK-u koje sufinancira, ili generalno mjere pomoći za sve nacionalne teatre. Dubravka Vrgoč je rekla da je sastanak bio više informativan kako bi svi izmijenili iskustva i saznali kakva je situacija u drugim sredinama.

'Htjeli smo saznati zna li se već do kada će trajati mjere izolacije i kad možemo očekivati početak regularnog rada u kazalištima. Naravno, na to pitanje nismo mogli dobiti odgovor jer taj odgovor trenutačno ne zna nitko, pa tako ni Ministarstvo kulture. Dogovorili smo se da ćemo se ponovno čuti za dva tjedna, kada bismo trebali razmotriti moguća tri scenarija funkcioniranja kazališta u narednim mjesecima, te pitanja financiranja i organiziranja rada u teatru', ističe intendantica HNK-a.

Pandemija zbunila cijelo europsko kazalište

Govoreći o posljedicama koje će pandemija koronavirusa ostaviti na kazalište, o čemu se ovih dana u Europi naveliko raspravlja, Dubravka Vrgoč naglasila je da će najstrašnije biti pogođene izvedbene umjetnosti i sport. 'Pomno pratim mjere ukidanja strožih mjera u ostalim europskim zemljama i uočila sam da se krenulo s malim obrtom i malim trgovinama, čak se spominje otvaranje škola i vrtića u svibnju, npr. u Danskoj i Njemačkoj, međutim, izvjesno je da tijekom cijelog ljeta neće biti masovnih okupljanja niti otvaranja kazališta, kina i festivala. Dakle, izvedbene umjetnosti bit će najviše pogođene pandemijom jer će nam se zbog produženih mjera socijalne distance najkasnije omogućiti otvaranje vrata publici', kaže Vrgoč i dodaje kako oni imaju dvostruki problem.

'S jedne strane očekuje se distanca između gledatelja u gledalištu, a s druge strane i između izvođača na sceni što je potpuno neizvedivo jer ne možemo očekivati dva metra udaljenosti između dva baletna umjetnika, ili člana orkestra, budući da nemamo tako veliko kazalište, kao što se ne može očekivati da ćemo izvoditi samo monodrame ili baletna sola', pojašnjava Vrgoč, dodajući da je posljednjih dana sudjelovala na nekoliko online konferencija europskih kazališnih i opernih kuća te da niti u Europi o tome ne postoji jedinstveno mišljenje jer nitko na zna kada će se pandemija povući i kada će se i na koji način ukinuti sistem izolacije.

'Na sastanku ravnatelja europskih opernih kuća Opera Europa pokazalo se da postoje različiti scenariji. Primjerice, Finska očekuje da će se njihova Opera otvoriti već u lipnju, dok direktor Teatra Fenice iz Venecije otvaranje očekuje tek u studenom ili prosincu. Prijedloga ima mnogo, primjerice, predlažu se razmaci od dva metra između gledatelja, dakle, bili bi blokirani stolci i prodavalo bi se puno manje ulaznica. Veliko nizozemsko kazalište, gdje nastupa Teatar Ive van Hovea , koje ima gledalište s dvije tisuće mjesta, tim bi se redukcijama svelo na 200 mjesta. Za jedan nedržavni i neprofitabilni teatar to su neprihvatljivi uvjeti i oni su odlučili da će pričekati normalnije uvjete, dakle, neće se otvoriti. Mogu reći da je cijelo europsko kazalište prilično zbunjeno i teško se određuje prema posljedicama pandemije. Pitaju se pritom i kako će reagirati njihove vlade te hoće li im pružiti potporu za vrijeme dok su zatvoreni, što još niti u jednoj državi nije definirano', kaže Dubravka Vrgoč.

U postvirusnom svijetu ništa neće biti kao prije

Intendantica zagrebačkog HNK-a smatra da u postvirusnom svijetu ništa neće biti isto kao prije i da će kultura zasigurno tražiti nove puteve i načine prezentiranja. Očekuje da bi nam trebalo biti bolje, no dodaje da sve, kao i ova kriza, ovisi o tome koliko ćemo se pridržavati pravila, dakle, sve, pa i ono što će se događati u svijetu nakon pandemije i hoćemo li biti bolji ljudi, ovisi isključivo o nama.

'Mi smo se sada u suradnji s 24sata očajnički bacili u online prezentaciju naših sadržaja. Imali smo sreću što su sve naše predstave izvedene posljednjih pet sezona snimili profesionalci iz Croatia filma jer smo htjeli imati reprezentativne snimke kako bi ih mogli 'prodavati' i prikazivati na festivalima. Pokazalo se da je publika jako zainteresirana - dosad, u nešto manje od mjesec dana, imamo oko pola milijuna posjetitelja. Mislim da je to sjajno te da u jednom segmentu, referirajući se na pozitivne rezultate gledanja predstava za vrijeme izolacije, takav način prezentacije moramo zadržati i u budućnosti, ali kazalište je živa umjetnost i ono što je najljepše u njoj je upravo živi kontakt između glumca i gledatelja što je zasigurno i razlog da se teatar održao nekoliko tisuća godina.

Teorije koje govore o tome da će se nakon završetka pandemije sve više ići na prikazivanje kulturnih sadržaja na digitalnim platformama ne čine mi se posve održivima. Prisustvovala sam mnogim europskim seminarima i konferencijama na kojima se raspravljalo o digitalizaciji u teatru, međutim, to je tada bilo sve vrlo apstraktno. Tek sada u krizi, ideja o digitalizacija u teatru pokazala se vrlo konkretnom: kazalište je 'ušlo' u domove ljudi i potvrdilo da može i terapeutski djelovati na njih. No uvjerena sam da će nakon ove krize ljudi ponovno pohrliti u kazališta', kaže Dubravka Vrgoč koja je sadašnju situaciju usporedila s onom nakon Domovinskog rata, kada nije bilo problema s publikom, koja je osjećala potrebu za ljekovitim djelovanjem teatra.

Spomenuvši staru čehovljansku misao 'staro je prošlo, novo nije došlo' intendantica zagrebačkog HNK-a naglasila je da će se nakon krize vjerojatno promijeniti model teatra kao institucije, zatim teme i repertoari, te interesi i publika koja će po njezinom mišljenju biti raznovrsnija i brojnija. 'Na svim tim europskim kazališnim videokonferencijama velika je briga bila posvećena samostalnim umjetnicima što je iznimno važno jer su oni izgubili tržište i teško su pogođeni ovom situacijom. No istodobno je od iznimne važnosti sačuvati institucije. Jer, ako se institucije uruše i u budućnosti ih više ne bude ni ti umjetnici neće imati gdje nastupati, pa će kriza biti još dublja. Država stoga treba jednakim intenzitetom zaštititi institucije koje su u ovim kriznim vremenima iznimno krhke. Logično je da su prioriteti oporavak gospodarstva, zdravstva i školstva, jer sva predviđanja govore da dolazi kriza usporediva s Velikom depresijom, no pritom se nikako ne smije zaboraviti na kulturu', zaključila je Dubravka Vrgoč.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!