HITNO TREBA OBNOVU

Hrvatski glazbeni zavod bio je na dobrom putu da postane zagrebačko mjesto susreta glazbe, knjige, teatra i filma, ali potres je te planove ozbiljno poljuljao. Što i kako dalje?

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 10.04.2020 15:33
  • Objavljeno 10.04.2020 u 15:05
Hrvatski glazbeni zavod, Romana Matanovac Vučković

Hrvatski glazbeni zavod, Romana Matanovac Vučković

Izvor: Pixsell / Autor: Zvonimir Ferina/Sandra Simunovic/PIXSELL

'Mislila sam više nećemo morati moliti za pomoć... HGZ je ponovno na koljenima i moli za pomoć... I ponovno će ustati!', zapisala je prije nekoliko dana na svom FB profilu nova i agilna ravnateljica Hrvatskog glazbenog zavoda (HGZ) Romana Matanovac Vučković, sveučilišna profesorica, pravnica i gitaristica, koja je tim dramatičnim apelom upućenim javnosti sintetizirala trenutačnu situaciju u toj ustanovi. Naime, HGZ je teško oštećen u razornom potresu koji je pogodio Zagreb, najviše krovište i zabatni zidovi, a kako su otkazani svi programi i angažmani izgubio je sve prihode te je ponovno došao pod znak pitanja opstanak te najstarije glazbene dvorane u Zagrebu, koja je izgrađena prije 144 godine donacijama građana.

Materijalna šteta na zgradi u Gundulićevoj 6, koju su projektirali Franjo Klein i Janko Grahor je golema. 'Potpuno je devastiran krov i ukoliko se ne saniraju oštećenja, šteta će biti još veća. Također, zabatni zidovi prijete da se sruše na susjednu nižu zgradu i prouzroče dodatne probleme. Popucali su i nosivi lukovi iznad ulaza u dvoranu, te stropovi i zidovi, a pala je i žbuka oko dovratnika tako da se zgrada više ne može koristiti. Prije svega moramo popraviti krovište i sanirati zabatne zidove, a zatim što prije krenuti u kompletnu obnovu. Da se saniraju velika oštećenja na zgradi HGZ-u potrebna su znatna financijska sredstva', ističe Romana Matanovac Vučković, ravnateljica HGZ-a, napominjući da su zbog toga bili prisiljeni pokrenuti donatorsku kampanju kako bi prikupili novac za hitnu obnovu krovišta.

U kampanju pod motom 'Vaša pomoć nam je sada potrebna više nego ikad!' odmah se uključio skladatelj i pijanist Matej Meštrović koji je vlastiti doživljaj tragedije koji je zadesio najstariju hrvatsku glazbenu instituciju i duboku povezanost s HGZ-om pretočio u klavirsku kompoziciju 'HGZ Potresno'. 'Bio sam na toj pozornici i prije nego što sam se rodio, a prvi puta sam na njoj nastupio kada sam imao samo šest godina. Prizori ranjenog HGZ-a snažno su me potresli jer to je prostor u kojem sam odrastao, pozornica na kojoj sam odsvirao nebrojeno koncerata', rekao je Matej Meštrović, koji je snimio i dojmljivi video.

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Matej Meštrović/HGZ

Specifičan slučaj

HGZ je specifičan slučaj i zbog toga se nalazi u još težoj situaciji: Formalno on nije institucija u kulturi, što znači da se ne financira iz javnih sredstava, npr. iz gradskog proračuna, kao što je slučaj, recimo, s KD Vatroslav Lisinski, ili gradskim kazalištima, pa nema niti jednaku zaštitu. Nezavidna situacija potcrtana je i odlaskom Muzičke akademije iz tog prostora, čime su nestala nemala sredstva.

Osnovan je kao Društvo ljubitelja glazbe što je po ustroju i danas, a udrugom upravlja Ravnateljstvo, kojem je na čelu ravnatelj/ca bez naknade za svoj rad. To zapravo znači da je HGZ u vlasništvu članova Društva, koje tijekom njegove duge povijesti nije 'podržavio' niti jedan politički sistem. Od osnutka je Zavod imao pokrovitelje, uglavnom ugledne građane, od kojih se očekivala potpora, zaštita i materijalna pomoć. Prvi su bili biskup Maksimilijan Vrhovac i ban Ignjat Gyulay, a kasnije i mnoga zvučna imena, od Ive Tijardovića i nadbiskupa Juraja Haulika preko banice Sofije Jelačić te Gabrijele i Lille Pejačević, bake i majke skladateljice Dore Pejačević, do akademika Andre Mohorovičića.

  • +8
  • +5

Hrvatski glazbeni zavod prije potresa

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZVONIMIR FERINA

U ovoj dramatičnoj situaciji sredstva HGZ-a ravna su nuli, a prošlih se godina upravo zbog te nule, ali i neprimjerenih poteza odgovornih ljudi našao usred ozbiljnog skandala. Naime, razotkrilo se da je tadašnji ravnatelj Niko Đurić, inače, umirovljeni pravnik i član amaterskog orkestra, namjeravao prodati ili dati u koncesiju zgradu HGZ-a koja je po statutu u vlasništvu članova udruge. Dakle, ne može se prodati bez suglasnosti svih članova, a u slučaju da se raspadne ili dogodi neka druga nepredviđena situacija, ingerenciju nad njim preuzima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Čak se govorilo da ima kupca, koji na toj elitnoj lokaciji u središtu Zagreba namjerava otvoriti luksuzni hotel. Dio Ravnateljstva, na čelu s potpredsjednicima muzikologinjom Seadetom Midžić i Mladenom Janjaninom, kao i članovima ostalih tijela, usprotivio se ravnatelju i većinom glasova donijeli su odluku o razrješenju Đurića.

Novo vodstvo

Tijekom prošle godine, pod vodstvom nove ravnateljice Romane Matanovac Vučković, HGZ je obnovljen i nakon toga je zasjao u novom ruhu ne samo izgledom već i raznovrsnijim sadržajem.

'Kad sam došla HGZ je bio pred bankrotom i razmišljalo se o prodaji zgrade. Naime, rashodi su iznosili oko milijun i 300 tisuća kuna, a prihod je bio oko 800 tisuća kuna što je bilo nedovoljno za pokrivanje svih troškova. U zadnjih godinu dana racionalizirali smo ih i uprihodili dva milijuna kuna, dijelom od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, zatim prilozima od donatora i sponzora, te iznajmljivanjem dvorana. Zgradu smo onda obnovili - stavili smo nove prozore, sredili parkete i stolariju, postavili nove tepihe i uredili sanitarne čvorove, što je sveukupno stajalo milijun i četiri stotine kuna. Primjerice, Ministarstvo kulture je uložilo 650 tisuća kuna u obnovu sanitarnih čvorova i stolarije, Grad Zagreb je dao 250 tisuća kuna, a od donatora i sponzora dobili smo 400 tisuća kuna. Plaće, honorare i tekuće troškove, poput lož ulja, plaćali smo iz vlastitih prihoda dobivenih ponajprije od najma dvorana', kaže Romana Matanovac Vučković.

Što sad i kako dalje? Vode li se već razgovori o obnovi zgrade HGZ-a s Ministarstvom kulture i Gradom Zagreba?

  • +47
  • +44

Hrvatski glazbeni zavod nakon nedavnog potresa

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: ZVONIMIR FERINA @ZFERINA

'U ovoj izvanrednoj situaciji, kad su mnogi Zagrepčani ostali bez krova nad glavom i ne mogu se vratiti u svoje kuće, ne mogu očekivati pomoć od Ministarstva kulture i Grada Zagreba. Rečeno mi je da su prioritet ljudske sudbine i obnova zgrada u kojima žive ljudi tako da smo prolongirali naše zahtjeve za sanaciju štete na zgradi HGZ-a. Kad se usvoji Zakon o obnovi prijavit ćemo se s našim zahtjevima i ponašati se u skladu sa statusom zgrade HGZ-a, koja je kulturno dobro. S obzirom na akutnost problema s krovištem, čija bi sanacija stajala 850 tisuća kuna, pokrenuli smo donatorsku kampanju i apeliramo na građane da pomognu HGZ-u. Na žalost, zaliha nemamo jer smo sve uložili u obnovu, a zbog zatvaranja dvorana, uzrokovanog epidemijom virusa Covid-19, izgubili smo prihode koji su bili planirani u ožujku, travnju i svibnju', kaže Matanovac Vučković podsjećajući kako je HGZ bio odabran kao mjesto za svečane večere tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

Velik potencijal

'Imali smo rezervacije u iznosu od 350 tisuća kuna. Također, kupili smo svu potrebnu opremu za kinoprikazivačku djelatnost jer se u HGZ-u trebao održavati i Zagreb Film Festival, koji je također otkazan. S obzirom da su se prošle godine kod nas već održavali programi Festivala svjetske književnosti, a bilo je i drugih zainteresiranih s područja kulture za unajmljivanje prostora. Bilo je izgledno da HGZ postane mjesto susreta glazbe, književnosti i filma', istaknula je Matanovac Vučković.

Seid Serdarević, suvlasnik i urednik nakladničke kuće Fraktura te programski direktor Festivala svjetske književnosti, čiji su programi prošle godine održani u HGZ-u, između ostalih i odlična monodrama 'Miroslav Krleža o hrvatskoj književnosti' u izvedbi Ozrena Grabarića, napominje da je odlična ideja da HGZ, kao jedna od najstarijih kulturnih institucija u Zagrebu, postane mjesto susreta glazbe, književnosti, kazališta i filma.

'Bilo bi dobro kad bi se našla sredstva za obnovu te reprezentativne zgrade u središtu Zagreba, koja je stradala u razornom potresu. Ona ima veliki potencijal i mogli bi joj se proširiti sadržaji, primjerice, na zadnjem katu mogao bi se urediti, kako je zamislila ravnateljica Matanovac Vučković, Muzej glazbe, a u podrumu jazz klub. Također bi se mogle ugostiti i kazališne predstave, kao što je već realizirano u sklopu Festivala svjetske književnosti. Tim novim sadržajima HGZ bi vratio i proširio opseg publike i doista postao kulturni centar u kojem se prožimaju klasična i jazz glazba, književnost, kazalište i film. Zato bi kod obnove zgrade trebalo razmišljati izvan okvira: ne samo kako restaurirati prostor nego kako omogućiti HGZ-u da kvalitetnim i raznovrsnim kulturnim sadržajima oživi središte Zagreba, koje nikako ne smije biti samo mjesto šoping centara nego i mjesto kulture', rekao je Serdarević.

Ključni europski fondovi

Matanovac Vučković napominje da su obje zgrade HGZ-a, u Gundulićevoj 6 i 6A, izgrađene od doprinosa građana Zagreba i Hrvatske, čak je i car Franjo Josip dao donaciju, tako da je to uobičajena praksa. Također nam je spomenula da joj građani i građanke javljaju kako su uplatili donacije za obnovu zgrade, međutim, riječ je o malim svotama, te zato Ravnateljstvo razmišlja o alternativnim izvorima financiranja obnove, kao što su europski fondovi.

'Javit ćemo se na sve europske natječaje, a vjerujemo da će biti raspisani i javni pozivi za potpore u Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu kojima ćemo se također odazvati. Međutim, sredstva iz europskih fondova bit će ključna. Bez toga nema šanse da obnovimo zgradu HGZ-a', istaknula je Romana Matanovac Vučković, zaključivši da je trenutačno zbog pandemije i otkazivanja svih programa nezahvalno predviđati trajanje i završetak obnove HGZ-a, no potrudit će se i uložiti maksimalni napor u samostalno saniranje najakutnijeg problema – krovišta zgrade.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!