Dok sve više tvrtki eksperimentira umjetnom inteligencijom i razmatra kako bi ona mogla poboljšati njihovu profitabilnost, sve su intenzivnije i rasprave o posljedicama za radnike. U Sjedinjenim Državama očita nepovezanost između rastućih vrijednosti dionica na burzi i pada ukupnih otvorenih radnih mjesta potaknula je medijske narative o tome da tehnologija dovodi do uništavanja radnih mjesta.

Gotovo da ne prođe tjedan bez novih naslova o tvrtkama koje koriste umjetnu inteligenciju za obavljanje uredskih poslova, posebno onih što ih obično popunjavaju osobe koje su upravo završile fakultet i tek su započele profesionalnu karijeru. Prema izvješću koje je ranije ovog mjeseca objavio Odbor američkog Senata za zdravstvo, obrazovanje, rad i mirovine, umjetna inteligencija i automatizacija mogle bi uništiti gotovo 100 milijuna radnih mjesta u SAD-u u sljedećem desetljeću. Oni koji izražavaju takve strahove mogu čak ukazati na istaknute ekonomiste koji tvrde da će revolucija umjetne inteligencije imati samo umjerene učinke na rast produktivnosti, ali nedvosmisleno negativne učinke na zapošljavanje zbog automatizacije mnogih zadataka i poslova.

Ne slažemo se ni s jednom od te dvije teze. Naš nedavni rad pokazuje da je situacija daleko složenija i nije ni približno toliko strašna kao što sugeriraju ovi pesimistični narativi. Kad je riječ o rastu produktivnosti, umjetna inteligencija može djelovati putem dva kanala: automatizacijom zadataka u proizvodnji robe i usluga te automatizacijom zadataka u proizvodnji novih ideja.

Rast produktivnosti uz pomoć AI-a

Kada su Erik Brynjolfsson i koautori istraživali utjecaj generativne umjetne inteligencije na agente službe za korisnike u američkoj softverskoj tvrtki, otkrili su da se produktivnost među radnicima s pristupom AI asistentu povećala za gotovo 14 posto u prvom mjesecu korištenja, a zatim se stabilizirala na razini višoj od otprilike 25 posto nakon tri mjeseca. Druga studija također potvrđuje snažan porast produktivnosti među šarolikom skupinom radnika u pogledu znanja, pri čemu oni s nižom produktivnošću na početku najviše napreduju uz pomoć AI-a, čime se smanjuje nejednakost unutar tvrtki.

U radu iz 2024. godine, prelazeći s mikro na makro razinu, autori ovog teksta razmatrali su dvije alternative za procjenu utjecaja umjetne inteligencije na potencijalni rast sljedećeg desetljeća. Prvi pristup iskorištava paralelu između revolucije umjetne inteligencije i prošlih tehnoloških revolucija, a drugi slijedi okvir Darona Acemoglua, temeljen na zadacima, koji razmatramo u svjetlu dostupnih podataka iz postojećih empirijskih studija.

Na temelju prvog pristupa procjenjujemo da bi revolucija umjetne inteligencije trebala povećati ukupan rast produktivnosti za 0,8-1,3 postotna boda godišnje sljedećeg desetljeća. Slično tome, koristeći Acemogluovu formulu temeljenu na zadacima, ali uz vlastito čitanje nedavne empirijske literature, procjenjujemo da bi umjetna inteligencija trebala povećati ukupan rast produktivnosti za između 0,07 i 1,24 postotna boda godišnje, s medijanom procjene od 0,68. Za usporedbu, Acemoglu predviđa povećanje od samo 0,07 postotnih bodova.

Štoviše, naš procijenjeni medijan treba smatrati donjom granicom jer ne uzima u obzir potencijal umjetne inteligencije da automatizira proizvodnju ideja. S druge strane, naše procjene ne uzimaju u obzir potencijalne prepreke rastu, posebno nedostatak konkurencije u raznim segmentima lanca vrijednosti umjetne inteligencije, koje već kontroliraju tvrtke superzvijezde digitalne revolucije.

AI ima pozitivan efekt čak i u poslovima osjetljivima na automatizaciju

Što je s implikacijama umjetne inteligencije na ukupnu zaposlenost? U studiji podataka na razini francuskih tvrtki, prikupljenih između 2018. i 2020. godine, pokazujemo da je prihvaćanje umjetne inteligencije pozitivno povezano s povećanjem ukupne zaposlenosti i prodaje na razini tvrtki. Ovaj nalaz je u skladu s najnovijim studijama o učincima automatizacije na potražnju za radnom snagom na razini tvrtki i podržava stav da prihvaćanje umjetne inteligencije potiče porast produktivnosti pomažući tvrtkama da prošire opseg svog poslovanja.

Čini se da je ovaj učinak produktivnosti jači od potencijalnih učinaka istiskivanja umjetne inteligencije (pri čemu umjetna inteligencija preuzima zadatke povezane s određenim vrstama poslova i radnika, čime se smanjuje potražnja za radnom snagom). Smatramo da je utjecaj umjetne inteligencije na potražnju za radnom snagom pozitivan čak i za zanimanja koja često smatramo osjetljivima na automatizaciju, poput računovodstva, telemarketinga i tajničkih poslova. Svakako, dok određene upotrebe umjetne inteligencije (poput digitalne sigurnosti) dovode do rasta zaposlenosti, druge upotrebe (administrativni procesi) sklone su imati male negativne učinke. No čini se da te razlike proizlaze iz različitih upotreba umjetne inteligencije, a ne iz inherentnih karakteristika zanimanja o kojima je riječ.

Sve u svemu, glavni rizik za radnike je da će ih istisnuti radnici u drugim tvrtkama koje koriste umjetnu inteligenciju, a ne izravno umjetna inteligencija. Usporavanje tempa njezina usvajanja moglo bi biti poražavajuće za zapošljavanje jer će se mnoge tvrtke međunarodno natjecati s onima koje usvajaju umjetnu inteligenciju.

Ključ uspjeha AI revolucije: Poticati usvajanje u manjim tvrtkama

Iako naša interpretacija podataka pokazuje da bi umjetna inteligencija mogla potaknuti i rast i zapošljavanje, ostvarenje ovog potencijala zahtijevat će odgovarajuće političke reforme. Naprimjer, politika tržišnog natjecanja mora osigurati da uspješne tvrtke koje dominiraju gornjim segmentima lanca vrijednosti ne guše ulazak novih inovatora. Naše istraživanje pokazuje da su tvrtke koje usvajaju umjetnu inteligenciju pretežno mnogo veće i produktivnije od onih koje je ne usvajaju, što sugerira da su oni koji su već na vrhu pozicionirani tako da budu najveći pobjednici revolucije umjetne inteligencije.

Kako bismo izbjegli povećanu koncentraciju tržišta i ukorijenjenu tržišnu moć, moramo poticati usvajanje umjetne inteligencije u manjim tvrtkama, što se može postići kombinacijom politike tržišnog natjecanja i odgovarajuće industrijske politike koja poboljšava pristup podacima i računalnoj snazi. Da bi se povećao potencijal zapošljavanja umjetne inteligencije i smanjili njezini negativni učinci na radnike, ključan će biti širok pristup visokokvalitetnom obrazovanju s programima osposobljavanja i aktivnim politikama tržišta rada.

Sljedeća tehnološka revolucija već je u tijeku. Budućnost cijelih zemalja i gospodarstava ovisit će o njihovoj spremnosti i sposobnosti da joj se prilagode.