HEALTHCOMM FORUM

'Zdravlje postaje naš kritični nacionalni resurs, treba nam funkcionalan sustav'

11.06.2024 u 15:34

Bionic
Reading

Najveća regionalna konferencija o zdravstvu HealthComm Forum na jednom je mjestu okupila vodeće svjetske stručnjake, medicinsku struku, farmaceute, menadžere u zdravstvu, pacijente i predstavnike političkih stranaka. Svi oni poručili su kako je vrijeme za iskorak i kreiranje modernog, funkcionalnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sustava koji je usmjeren na pacijenta, ali ističu i kako takva promjena ne može doći samo s jedne adrese.

'Cilj ovogodišnjeg Foruma je postići konsenzus svih njegovih sudionika oko krajnjih ishoda koje želimo imati u našem zdravstvu, a koji se ne vežu samo uz jedan mandat jedne vlade, već moraju biti dio šireg društvenog ugovora. Postizanjem takvog konsenzusa dajemo i vjetar u leđa donositeljima odluka jer nitko ovako kompleksnu transformaciju ne može provesti sam i bez bliske suradnje i doprinosa javnog, privatnog i nevladinog sektora', istaknula je na otvaranju konferencije Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma čija je ovogodišnja zemlja-partner Kraljevina Danska.

Upravo je u toj zemlji zdravstveni sustav napredan ponajviše zahvaljujući dobroj komunikaciji i povjerenju između pacijenata i zdravstvenih djelatnika, ali i poreznih obveznika i države, istaknuo je na početku konferencije Veleposlanik Danske Ole Henrik Frijs-Madsen. Danska je primjer ispravnog modela društvenog ugovora u zdravstvu koji je potreban i Hrvatskoj.

'Javno zdravstvo mora biti usmjereno na pacijenta i organizirano tako da pacijenti, liječnici i zdravstvo tretiraju jedni druge s poštovanjem i povjerenjem. Zato nam je važan dobro definiran društveni ugovor koji postavlja jasna razgraničenja uloga i odgovornosti vlade, pružatelja zdravstvene skrbi i pacijenata te potiče odgovornost i suradnju.', istaknula je dr. med. Ksenija Kos, neurologinja iz bolnice Mercy Hospital u St. Louisu i predsjednica udruge CROMed-USA te dodala kako postojeći društveni ugovor u zdravstvu koji imamo u Hrvatskoj više ne odgovara vremenu ni potrebama pacijenata.

Štoviše, Hrvatska je u vrlo nezavidnoj poziciji jer nam se u posljednjih 30 godina broj stanovnika smanjio za gotovo 900 tisuća, a broj starijih od 65 godina se udvostručio pa ih je danas gotovo milijun. Uz to, živimo nezdravo, rano umiremo i imamo pet godina zdravog života manje od prosjeka EU.  To znači da građani u sve većoj mjeri moraju koristiti  zdravstveni sustav koji je već sad preopterećen.

Centri izvrsnosti kao rasterećenje bolnicama

'Naš je sustav zastario i nije orijentiran na pacijenta. Moderni zdravstveni sustavi u središte stavljaju put pacijenta kroz sustav - od prevencije, dijagnostike, pa do praćenja tijeka i ishoda liječenja. Da bismo to postigli, trebamo biti puno bolji u prikupljanju i korištenju podataka, omogućiti pacijentima inovativne lijekove i metode liječenja te im osigurati educirano i motivirano osoblje u ustanovama', istaknuo je Sani Pogorilić, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative koja okuplja inovativne farmaceutske kompanije na hrvatskom tržištu.

Preopterećenost zdravstvenog sustava, koja doduše nije vezana samo uz Hrvatsku, sve češće udaljava medicinske djelatnike od pacijenata što se ne bi smjelo događati. Tako je Michael Skovdal Rathleff, profesor danskog Sveučilišta Aalborg istaknuo kako su radnici u zdravstvu zatrpani raznim zadacima koji im smanjuju vrijeme za bavljenje pacijentima.

'Potrebna nam je suradnja  između različitih sektora te integracija digitalnih rješenja kako bismo rasteretili zdravstvene djelatnike. No, uvođenje digitalnih rješenja mora pratiti i edukacija zdravstvenih radnika kako ih koristiti', istaknuo je Rathleff. A da digitalizacija može znatno unaprijediti upravljanje zdravstvenim podacima te omogućiti bolju suradnju između javnog i privatnog sektora složili su se i sudionici panela 'Kako promjene u društvenom okruženju utječu na zdravstvene potrebe za 2030.?'.

Ondje su ravnatelj KB Dubrava Ivica Lukšić, Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu, Ena Vitlov iz AstraZenece, Maja Vajagić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te Vesna Štefančić Martić iz Hrvatske liječničke komore raspravljali kako tehnološki napredak mijenja ulogu i funkcije bolnica. Tako je Dražen Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu istaknuo ideju za koju se zalažu i mnogi stručnjaci unutar zdravstvenog sustava, a to je smanjenje broja bolnica te zaokret prema formiranju centara izvrsnosti.

Inovativni lijekovi dostupni svima

Posebno je mjesto na konferenciji zauzelo i pitanje zašto Hrvatska ima znatno slabiju dostupnost suvremenim onkološkim lijekovima, i to slabiju čak i od susjednih zemalja koje su nam usporedive po ekonomskoj razvijenosti. Tako se u raspravi ,u kojoj su sudjelovali i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol i kandidatkinja na izborima za Europski parlament Ivana Kekin, pokušalo odgovoriti na pitanje kakve politike su potrebne da bi se povećala dostupnost novih lijekova na području čitave Europske unije.

Svi ključni akteri u hrvatskom zdravstvu na HealthComm Forumu su podržali i manifest sa sedam prioritetnih područja na kojima se mora temeljiti sveobuhvatna reforma zdravstva.

  • Zdravstvo mora biti dostupno svakom građaninu u trenutku kada mu je ono doista i potrebno.
  • Prevencija je temelj dugovječnosti. Moramo se više usredotočiti na primarnu i sekundarnu prevenciju u sklopu koje pravovremeno dijagnosticiramo bolest te je liječimo i kontroliramo u fazama u kojima je opterećenje na pacijentu i sustavu minimalno.
  • U procesu liječenja pacijenti moraju imati pravo na pristup najsuvremenijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.
  • Daljnja digitalizacija, umrežavanje sustava i prikupljanje podataka preduvjeti su za uspješnu reformu koja će u fokus staviti praćenje ishoda liječenja.
  • Bolnički sustav mora odgovarati potrebama modernog zdravstva, ali i stvarnim potrebama pacijenata.
  • Pacijenti zaslužuju individualni pristup liječenju u centrima izvrsnosti gdje će im biti dostupni vrhunski stručnjaci s najnovijima saznanjima u liječenju pojedinih bolesti.
  • Hrvatskom zdravstvenom sustavu potreban je održiv plan financiranja, a stupanj ulaganja u zdravstvo mora dostići razine najuspješnijih država članica Europske unije.
sve osim nogometa

Učitavanje...