U ponedjeljak je u Mozaik Event Centru u Zagrebu svečano obilježen Dan poduzetnika 2025., najznačajniji godišnji skup hrvatskih poduzetnika koji nosi naziv 'Hrvatska 2035. - zemlja koja može puno!'.

Na početku svečanosti nazočnima se uvodno obratio predsjednik HUP-a Mislav Balković, poručivši da je Hrvatska danas 'poželjno mjesto za život' i 'veliko gradilište' s rekordnim rastom kupovne moći stanovništva, niskom nezaposlenosti, niskim kamatnim stopama i visokom kreditnom ocjenom. Istaknuo je da smo trenutno država s najvišim gospodarskim rastom u EU-u te globalna turistička velesila, što pripisuje političkoj stabilnosti te zajedničkom radu državnih institucija, radnika i poduzetnika.

U govoru je naglasio važnost jačanja otpornosti i neovisnosti zemlje, posebno u energetici i sigurnosti opskrbe: od ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu prijenosa i distribucije do skladištenja plina i razvoja domaće prehrambene, biotehnološke i farmaceutske industrije.

Balković je podsjetio na značenje članstva u Europskoj uniji, koja kroz razvojne i kohezijske politike snažno potiče hrvatski rast, ali upozorio da će u idućem desetljeću glavni izvor rasta morati biti investicije privatnog sektora. Preduvjet za to, rekao je, jest profitabilnost hrvatskih poduzeća usporediva s konkurencijom u Uniji.

'Da bismo osigurali investicije u privatnom sektoru, naše kompanije u prosjeku trebaju ostvarivati stope profitabilnosti koje su usporedive s onima koje ostvaruju naši EU konkurenti u istim gospodarskim sektorima. To je važno, jer iz perspektive kompanije, jedino investiranjem možemo ostvariti veće dodane vrijednosti i time bolju konkurentnost. Gospodarstvo i poslovanje nisu sprint. To je maraton, ponekad i s preponama', istaknuo je Balković.

Kao pozitivan primjer naveo je Končar, koji više od 70 posto prihoda ostvaruje iz izvoza uz prosječnu profitabilnost od 15 posto, što mu omogućuje ulaganja u istraživanje i razvoj te dobrobit zaposlenika i dioničara. No istaknuo je da nisu sve djelatnosti jednako profitabilne te da Hrvatska mora stvarati konkurentno i održivo poslovno okruženje za sve poduzetnike.

Posebno je upozorio na visoko porezno opterećenje rada te poručio da se dio poreznog prihoda treba preusmjeriti s rada na različite oblike rente. Kao ključnu priliku izdvojio je digitalizaciju javne uprave i mogućnost prijelaza dijela javnog sektora u privatni kroz reforme.

Govoreći o demografiji, Balković je poručio da u narednom desetljeću treba učiniti sve da se preokrenu negativni trendovi i da se što veći broj mladih vrati u Hrvatsku. Umjesto oslanjanja na uvoz radne snage, predlaže privlačenje stranih studenata i integraciju talenata u gospodarstvo.

'Hrvatska ne smije odustati od ambicije da do 2035. godine postane zemlja u kojoj se isplati raditi, investirati i ostati. Naš je cilj društvo u kojem će uspjeh biti rezultat znanja i truda, a ne administrativnih barijera i nepredvidivog sustava. Ako želimo konkurentnost, moramo rasteretiti gospodarstvo i stvoriti uvjete u kojima će najbolji ostati ovdje, a ne odlaziti', poručio je Balković.

U završnici govora istaknuo je da se Hrvatska 'voli i plaćanjem poreza, pokretanjem poslovnih pothvata, preuzimanjem rizika i zapošljavanjem', naglasivši da poslodavci svojom odgovornošću i ulaganjima pokazuju privrženost zemlji. Izrazio je uvjerenje da zajedničkim radom države, poslodavaca i sindikata Hrvatska do 2035. godine može dosegnuti europsku razinu razvijenosti – 'na dobrobit građana i na korist Europe'.

Weber: Hrvatska trči brzo, ali može trčati još brže

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber poručila je da je Dan poduzetnika mjesto iskrenog i argumentiranog dijaloga te prostor u kojem poslovna zajednica i država definiraju put prema Hrvatskoj u 2035. godini – ne kao viziji, nego kao ostvarivoj strategiji. Istaknula je da je hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina pokazalo otpornost unatoč globalnim izazovima, ali da poduzetnici i dalje žele i mogu rasti brže i snažnije.

'Hrvatska trči brzo, a možemo i još brže. Ne trebamo čekati savršene uvjete - trebamo ih stvoriti, a to je moguće ako jedni druge podržavamo, komuniciramo ideje i guramo jedni druge prema naprijed', kazala je Weber te istaknula tri poruke s kojima možemo osigurati stabilan i održiv rast ekonomije, uz rast produktivnosti, investicija, zapošljavanja i profitabilnosti.

Prva je da su poduzetništvo i snažno gospodarstvo temelj dugoročnog razvoja te da je Hrvatskoj nužno okruženje koje potiče produktivnost, inovacije i izvoz, uz efikasniju administraciju, manji javni sektor i regulacije koje ubrzavaju poslovanje.

'Svaki posao koji nastane, svaka investicija koja se realizira, svaka inovacija koja krene iz garaže ili iz laboratorija, sve to gradi budućnost Hrvatske. I zato je naš zajednički zadatak stvarati okruženje koje potiče produktivnost, inovacije i izvoz...Poduzetnici ne traže privilegije, nego priliku da stvaraju vrijednost za sve', poručila je Weber.

Druga poruka odnosi se na zajednički cilj Vlade i HUP-a – bolji životni standard građana. Podsjetila je da sigurna i dobro plaćena radna mjesta stvaraju upravo poduzetnici te da su za to potrebni fleksibilnije tržište rada, brže investicije i konkurentniji porezni okvir. Posebno je istaknula potrebu rasterećenja srednjih i viših plaća, navodeći da su upravo ti kadrovi nositelji inovacija i sektora visoke dodane vrijednosti.

Treća ključna poruka je nastavak partnerstva Vlade i HUP-a u oblikovanju zakona i propisa. Weber je naglasila da su upravo zakoni nastali zajedničkim radom pokazali najveći učinak te navela izmjene Zakona o javnoj nabavi, Zakona o strancima, Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o poduzetničkom zemljištu kao primjere konkretnih uspjeha suradnje.

Weber je poručila da poduzetnici žele biti dio rješenja i da je za rast investicija, inovacija i standarda nužno još snažnije partnerstvo države i poslovne zajednice. Pozvala je na zajedničko stvaranje Hrvatske 2.0 – zemlje inovacija i blagostanja.

Plenković: Rast prihoda, dobiti i izvoza, sve se udvostručilo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je zajednički cilj poduzetnika i Vlade postaviti temelje za 'Hrvatsku 2035.' kao održivo i konkurentno gospodarstvo. Istaknuo je da je posljednjih deset godina obilježeno nizom globalnih i domaćih kriza, ali da je Hrvatska istovremeno iskoristila izazove kako bi ojačala otpornost i ostvarila strateške ciljeve.

Podsjetio je da je u mandatu aktualne Vlade ostvaren ulazak u Schengen i europodručje te dogovoren put prema OECD-u, uz paralelno odgovorno upravljanje javnim financijama i rast kreditnog rejtinga države na razinu investicijskog. Plenković je naglasio da je rast ekonomskog i socijalnog standarda građana pritom ostao prioritet: minimalne, medijalne i prosječne plaće te mirovine značajno su porasle, a proračunska izdvajanja za gospodarstvo i socijalne mjere omogućila su stabilnost tijekom pandemije, energetske krize i inflatornih pritisaka.

Prema podacima koje je iznio, 162 tisuće hrvatskih poduzeća ostvarilo je prošle godine prihode od 170 milijardi eura, od čega 53 milijarde otpada na izvoz robe, a konsolidirana neto dobit iznosila je gotovo 10 milijardi eura.

'Rast prihoda, dobiti i izvoza – sve je praktički udvostručeno', rekao je Plenković, ocijenivši da je Hrvatska time podigla svoju poziciju u Europskoj uniji te se sada približila na 78 posto prosjeka razvijenosti EU-a.

U narednom razdoblju, naglasio je, prioriteti će biti privlačenje investicija, jačanje izvozne konkurentnosti, razvoj novih tehnologija i otvaranje produktivnih radnih mjesta. Uz to, Vlada će snažnije ulagati u energetsku neovisnost kroz solarnu, vjetroenergiju, hidroenergiju, geotermalne projekte i nuklearnu suradnju.

'Moramo biti spremni za razdoblje u kojem će fosilna goriva postupno izlaziti iz upotrebe i u kojem cijene energije sigurno neće padati', rekao je.

Govoreći o demografiji, Plenković je upozorio da će globalna kretanja, posebno snažan rast stanovništva u Africi, imati sve veći utjecaj na Europu. Istaknuo je da će upravljanje migracijama i dalje biti jedan od ključnih izazova te da je Hrvatska posljednjih godina uvezla oko 150 tisuća stranih radnika kako bi nadoknadila nedostatak domaće radne snage. Najavio je nove izmjene Zakona o strancima da bi se proces dodatno uredio, ali i očuvao dignitet radnika.

Najavio je i donošenje Nacionalne strategije industrijskog razvoja početkom sljedeće godine, uz nastavak reformi koje bi Hrvatskoj trebale osigurati dugoročnu konkurentnost. Poručio je da se Vlada vidi kao partner poslovnoj zajednici te da želi graditi stabilan, predvidiv i poticajan okvir za ulaganja i nova radna mjesta.

Hrvatska 2035. - gdje ima prostora za popravak?

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić iznio je dijagnozu stanja hrvatskog gospodarstva i preporuke za snažniji rast do 2035. godine, uz poruku da je Hrvatska danas u boljoj poziciji nego što se često misli, ali da ključ održivog rasta tek treba doći iz privatnog sektora.

'Najbolje čuvana tajna je da je Hrvatska u zadnjih pet godina najbrže rastuća ekonomija Europske unije. Rasti tri puta brže od prosjeka EU-a nije mala stvar', rekao je Stojić.

Međutim upozorio je da je većina rasta u posljednje tri godine došla na krilima države i EU fondova, a doprinos privatnog sektora zaostaje. Prema njegovim riječima, održiv rast moguć je samo ako privatni sektor postane nositelj razvoja.

'Ako želimo dugoročan rast, privatni sektor mora dati veći doprinos. Za to mu moramo omogućiti uvjete, od produktivnosti do profitabilnosti', istaknuo je Stojić.

'Da bi privatni sektor postao motor gospodarskog rasta, ključno je povećanje njegove profitabilnosti, što je podloga za ulaganja i magnet za investitore. Također, kako bismo ojačali ulaganja u privatni sektor, potrebno je jačati instrumente poticanja ulaganja po uzoru na najbolju EU praksu, jer ona vraćaju novac u proračun na održiv način i potiču rast zaposlenosti', dodao je.

Naglasio je da je Hrvatska u proteklim godinama znatno povećala produktivnost, ali i da rast plaća premašuje rast produktivnosti, što dugoročno stvara pritisak na poslodavce. Posebno je istaknuo i neodrživo visoku razliku između plaća u javnom i privatnom sektoru: 'Prosječna plaća u javnom sektoru danas je 32 posto viša nego u privatnom. To jednostavno nije održivo u godinama koje dolaze.'

Dotaknuo se i energetike, istaknuvši da visoka cijena električne energije umanjuje konkurentnost hrvatskih kompanija, osobito u industriji, te da Hrvatska mora imati usporedive tržišne uvjete s državama s kojima se natječe za investicije.

Kao ključne uvjete za Hrvatsku 2035., naveo je porezno rasterećenje rada, jačanje istraživanja i razvoja, ulaganja u energetsku i digitalnu infrastrukturu, povećanje izvoza i konkurentnosti, preobrazbu STEM baze u inovacije te smanjenje udjela zaposlenih u sektoru države u korist privatnog sektora.

'Sve karte trebamo baciti na privatne investicije, istraživanje i razvoj, energetiku, industriju i inovacijski ekosustav. Imamo šansu, ali moramo odlučiti postati zemlja koja ciljano ide daleko', poručio je.