U ponedjeljak je u Mozaik Event Centru u Zagrebu svečano obilježen Dan poduzetnika 2025., najnačajniji godišnji skup hrvatskih poduzetnika koji ove godine nosi naziv 'Hrvatska 2035. - zemlja koja može puno!'.

Na početku svečanosti nazočnima se uvodno obratio predsjednik HUP-a Mislav Balković, poručivši je da je Hrvatska danas 'poželjno mjesto za život' i 'veliko gradilište' s rekordnim rastom kupovne moći stanovništva, niskom nezaposlenosti, niskim kamatnim stopama i visokom kreditnom ocjenom. Istaknuo je da je Hrvatska trenutno država s najvišim gospodarskim rastom u EU-u te globalna turistička velesila, što pripisuje političkoj stabilnosti i zajedničkom radu državnih institucija, radnika i poduzetnika.

U govoru je naglasio važnost jačanja otpornosti i neovisnosti zemlje, posebno u energetici i sigurnosti opskrbe - od ulaganja u obnovljive izvore energije i infrastrukturu prijenosa i distribucije, do skladištenja plina i razvoja domaće prehrambene, biotehnološke i farmaceutske industrije.

Balković je podsjetio na značaj članstva u Europskoj uniji, koja kroz razvojne i kohezijske politike snažno potiče hrvatski rast, ali upozorio da će u idućem desetljeću glavni izvor rasta morati biti investicije privatnog sektora. Preduvjet za to, rekao je, jest profitabilnost hrvatskih poduzeća usporediva s konkurencijom u EU.

Kao pozitivan primjer naveo je Končar, koji više od 70 posto prihoda ostvaruje iz izvoza uz prosječnu profitabilnost od 15 posto, što omogućuje ulaganja u istraživanje i razvoj te dobrobit zaposlenika i dioničara. No istaknuo je da nisu sve djelatnosti jednako profitabilne te da Hrvatska mora stvarati konkurentno i održivo poslovno okruženje za sve poduzetnike.

Posebno je upozorio na visoko porezno opterećenje rada te poručio da se dio poreznog prihoda treba preusmjeriti s rada na različite oblike rente. Kao ključnu priliku izdvojio je digitalizaciju javne uprave i mogućnost prijelaza dijela javnog sektora u privatni kroz reforme.

Govoreći o demografiji, Balković je poručio da u narednom desetljeću treba učiniti sve da se preokrenu negativni trendovi i da se što veći broj mladih vrati u Hrvatsku. Umjesto oslanjanja na uvoz radne snage, predlaže privlačenje stranih studenata i integraciju talenata u gospodarstvo.

'Hrvatska ne smije odustati od ambicije da do 2035. postane zemlja u kojoj se isplati raditi, investirati i ostati. Naš je cilj društvo u kojem će uspjeh biti rezultat znanja i truda, a ne administrativnih barijera i nepredvidivog sustava. Ako želimo konkurentnost, moramo rasteretiti gospodarstvo i stvoriti uvjete u kojima će najbolji ostati ovdje, a ne odlaziti', poručio je Balković.

U završnici govora istaknuo je da se Hrvatska 'voli i plaćanjem poreza, pokretanjem poslovnih pothvata, preuzimanjem rizika i zapošljavanjem', naglasivši da poslodavci svojom odgovornošću i ulaganjima pokazuju privrženost zemlji. Izrazio je uvjerenje da zajedničkim radom države, poslodavaca i sindikata Hrvatska do 2035. može dosegnuti europsku razinu razvijenosti - 'na dobrobit građana i na korist Europe'.

Weber: Hrvatska trči brzo, ali može trčati još brže

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber poručila je da je Dan poduzetnika mjesto iskrenog i argumentiranog dijaloga te prostor u kojem poslovna zajednica i država definiraju put prema Hrvatskoj u 2035. godini - ne kao viziji, nego kao ostvarivoj strategiji. Istaknula je da je hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina pokazalo otpornost unatoč globalnim izazovima, ali da poduzetnici i dalje žele i mogu rasti brže i snažnije.

Weber je naglasila tri ključne poruke. Prva je da su poduzetništvo i snažno gospodarstvo temelj dugoročnog razvoja te da je Hrvatskoj nužno okruženje koje potiče produktivnost, inovacije i izvoz, uz efikasniju administraciju, manji javni sektor i regulacije koje ubrzavaju poslovanje.

'Svaki posao koji nastane, svaka investicija koja se realizira, svaka inovacija koja krene iz garaže ili iz laboratorija, sve to gradi budućnost Hrvatske. I zato je naš zajednički zadatak stvarati okruženje koje potiče proproduktivnost, inovacije i izvoz...Poduzetnici ne traže privilegije, nego priliku da stvaraju vrijednost za sve', poručila je Weber.

Druga poruka odnosi se na zajednički cilj Vlade i HUP-a - bolji životni standard građana. Podsjetila je da sigurna i dobro plaćena radna mjesta stvaraju upravo poduzetnici te da su zato potrebni fleksibilnije tržište rada, brže investicije i konkurentniji porezni okvir. Posebno je istaknula potrebu rasterećenja srednjih i viših plaća, navodeći da su upravo ti kadrovi nositelji inovacija i sektora visoke dodane vrijednosti.

Treća ključna poruka je nastavak partnerstva Vlade i HUP-a u oblikovanju zakona i propisa. Weber je naglasila da su upravo zakoni nastali zajedničkim radom pokazali najveći učinak te navela izmjene Zakona o javnoj nabavi, Zakona o strancima, Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o poduzetničkom zemljištu kao primjere konkretnih uspjeha suradnje.

'Hrvatska trči brzo, ali može trčati još brže', zaključila je Weber, poručivši da poduzetnici žele biti dio rješenja i da je za rast investicija, inovacija i standarda nužno još snažnije partnerstvo države i poslovne zajednice. Pozvala je na zajedničko stvaranje Hrvatske 2.0 - zemlje inovacija i blagostanja.

Plenković: Rast prihoda, dobiti i izvoza, sve se udvostručilo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je zajednički cilj poduzetnika i Vlade postaviti temelje za 'Hrvatsku 2035.' kao održivo i konkurentno gospodarstvo. Istaknuo je da je posljednjih deset godina obilježeno nizom globalnih i domaćih kriza, ali da je Hrvatska istovremeno iskoristila izazove kako bi ojačala otpornost i ostvarila strateške ciljeve.

Podsjetio je da je u mandatu aktualne Vlade ostvaren ulazak u Schengen i europodručje te dogovoren put prema OECD-u, uz paralelno odgovorno upravljanje javnim financijama i rast kreditnog rejtinga države na razinu investicijskog. Plenković je naglasio da je rast ekonomskog i socijalnog standarda građana pritom ostao prioritet: minimalne, medijalne i prosječne plaće te mirovine značajno su porasle, a proračunska izdvajanja za gospodarstvo i socijalne mjere omogućila su stabilnost tijekom pandemije, energetske krize i inflatornih pritisaka.

Prema podacima koje je iznio, 162 tisuće hrvatskih poduzeća ostvarila su prošle godine prihode od 170 milijardi eura, od čega 53 milijarde otpada na izvoz robe, dok je konsolidirana neto dobit iznosila gotovo 10 milijardi eura.

'Rast prihoda, dobiti i izvoza - sve je praktički udvostručeno', rekao je Plenković, ocijenivši da je Hrvatska time podigla svoju poziciju u Europskoj uniji te se sada približila 78 posto prosjeka razvijenosti EU-a.

U narednom razdoblju, naglasio je, prioriteti će biti privlačenje investicija, jačanje izvozne konkurentnosti, razvoj novih tehnologija i otvaranje produktivnih radnih mjesta. Uz to, Vlada će snažnije ulagati u energetsku neovisnost kroz solarnu, vjetroenergiju, hidroenergiju, geotermalne projekte i nuklearnu suradnju.

'Moramo biti spremni za razdoblje u kojem će fosilna goriva postupno izlaziti iz upotrebe i u kojem cijene energije sigurno neće padati', rekao je.

Govoreći o demografiji, Plenković je upozorio da će globalna kretanja, posebno snažan rast stanovništva u Africi, imati sve veći utjecaj na Europu. Istaknuo je da će upravljanje migracijama i dalje biti jedan od ključnih izazova te da je Hrvatska posljednjih godina uvezla oko 150 tisuća stranih radnika kako bi nadoknadila nedostatak domaće radne snage. Najavio je nove izmjene Zakona o strancima kako bi se proces dodatno uredio, ali i očuvao dignitet radnika.

Najavio je i donošenje Nacionalne strategije industrijskog razvoja početkom sljedeće godine, uz nastavak reformi koje bi Hrvatskoj trebale osigurati dugoročnu konkurentnost. Poručio je da se Vlada vidi kao partner poslovnoj zajednici te da želi graditi stabilan, predvidiv i poticajan okvir za ulaganja i nova radna mjesta.

Hrvatska 2035. - gdje ima prostora za popravak?

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić održao je prezentaciju 'Hrvatska 2035.' u kojoj je dao sadašnju dijagnozu hrvatskog gospodarstva te posebno istaknuo segmente u kojma ima još prostora za popravak.

Stojić istaknuo je da je činjenica da je hrvatska ekonomija najbrže rastuća u EU-u najbolje čuvana tajna, no da ćemo buduće trebati veći doprinos privatnog sektora.

'Da bi to bilo moguće potrebno je povećati profitabilnost, kako bismo mogli biti usporedivi s ostatkom EU-a', istaknuo je Stojić.