ne stišavaju se pritisci

Stručnjacima dosta prepucavanja MOL-a i Janafa: 'Da su napravili ovo, isporuka ne bi bila problem'

30.10.2025 u 15:16

Bionic
Reading

Ponovni pritisak MOL-ove tvrtke Slovnaft na Janaf, unatoč ranijem susretu predstavnika dviju strana, pokazuje da Mađarska i Slovačka nastoje i dalje koristiti svoj utjecaj kako bi osigurale daljnji transport znatno povoljnije ruske nafte. Nove sankcije Lukoilu i Rosnjeftu stavljaju ih u puno nepovoljniji položaj, iz kojeg ih može izvući jedino Janaf, no žele zadržati i politički utjecaj u ovom dijelu Europe, a on također blijedi zbog proruskih stavova

Ne stišavaju se pritisci MOL-a na Janaf, poglavito u svjetlu najnovijih američkih i britanskih sankcija ruskim naftnim kompanijama Lukoilu i Rosnjeftu. Najnovija poruka stigla je iz njihove slovačke tvrtke Slovnaft, a ona se javnim priopćenjem požalila da joj Janaf nije isporučio dogovorene količine arapske nafte.

Glasnogovornik Slovnafta, Anton Molnar, poručio je da je 'Janaf smanjio isporuke zbog tehničkih razloga' te dodao da time 'gube oko 90 tisuća tona nafte Arab Light, koja je trebala stići tijekom listopada i studenoga'.

Kao i svaki put dosad, nije trebalo dugo čekati reakciju Janafa, ali ni vlasti. Iz Janafa su se promptno oglasili priopćenjem u kojem 'odlučno' odbacuju tvrdnje Slovnafta 'kao neistinite i neutemeljene jer se transport nafte sustavom Janafa odvija sukladno kalendaru transporta, zaključenom ugovoru, tehničkim uvjetima za pristup transportnim kapacitetima Janafa i uobičajenoj poslovnoj praksi'.

'Pretjerano provokativna komunikacija'

Član Uprave Janafa Vladislav Veselica je pak na N1 pozvao MOL da 'koristi Janaf vezano uz ugovor koji je sklopio s nama, a vezan uz zakup kapaciteta. MOL mora ispunjavati svoje obveze koje je tijekom pregovora prezentirao javnosti', poručio je.

Premijer Andrej Plenković je najnoviju poruku, ovog puta iz Bratislave, doživio kao 'nepotrebnu, ja bih rekao čak i pretjerano provokativnu komunikaciju koja dolazi sa strane MOL-a ili nekih dužnosnika susjednih zemalja'.

Podsjetimo, Mađari su uz slične, pa i žešće argumente, optužili Janaf za zaostatke u isporuci nafte tijekom rujna. Naznaka poboljšanja odnosa stigla je nakon sastanka Plenkovića s Viktorom Orbanom na marginama Opće skupštine UN-a, ali i nakon sastanka predstavnika Janafa i MOL-a početkom ovog mjeseca u Zagrebu.

Tada je dogovoren i drugi sastanak te se načelno trebao održati do kraja listopada. No, nema naznaka da će tome biti tako. Janaf je uputio poziv mađarskoj strani za susretom tek sljedećeg tjedna. Energetski stručnjak Jasminko Umićević podsjeća da će Orban 7. studenog gostovati kod Donalda Trumpa u Bijeloj kući te će pokušati isposlovati izuzeće od američkih sankcija koje su podigle cijene nafte i time dovele Mađarsku i Slovačku u problem, iako su se već ranije morale pobrinuti za izuzeća od europskih ograničenja u kupnji ruskih energenata.

'Mađari ne žele kupovati naftu preko Janafa jer dobivaju jeftiniju rusku naftu i na tome godišnje zarađuju milijardu dolara. Sad je situacija promijenjena i uskoro će morati prestati uvoziti rusku naftu. Sad opet napadaju Janaf. Prikazuje se u javnosti da su to Slovaci, ali MOL je vlasnik Slovnafta i njihove rafinerije u Bratislavi', pojasnio je Umićević.

'Sve je u novcu'

Dakle motivi za optužbe koje slušamo već mjesecima su isti. Plenković je podsjetio da je Janaf dokazao da može transportirati naftu prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj u njihovu punom kapacitetu obrade, što je oko 15 milijuna tona godišnje. No MOL je od Janafa naručio svega 2,1 milijun tona ove godine. Slovnaftova rafinerija u Bratislavi trenutno rafinira svega 30 do 35 posto nafte koja nije iz Rusije.

'Čvrsto ostajemo pri tome da ako MOL naruči veće količine sirove nafte i na dulje razdoblje, onda ni ovih sitnih igrarija oko transportnih tarifa nema i neće ih biti, jer je komercijalna logika uvijek jasna – što je veći volumen naručene nafte, što je dulji period trajanja ugovora, to su tarife manje', ustvrdio je premijer.

Jasno je da to nije samo tehničko pitanje. U igri je i politički utjecaj. Mađari i Slovaci, gajeći prorusku politiku u jeku napora EU-a i SAD-a za istodobnim potpunim odricanjem od ruskih energenata, ali i snažnijim financiranjem i vojnim opremanjem Ukrajine, odlaze u svojevrsnu političku izolaciju.

Kako ipak ne bi izgubili utjecaj u ovom dijelu Europe, podvrgavaju se i političkim pritiscima. No Umićević naglašava da je to samo dio cijele priče. 'Uvijek je važno pratiti trag novca. Sve je u novcu', ustvrdio je.

Financijski i transportni vakuum

Na sličnom je tragu i bivši ministar gospodarstva, ali i član Uprave Ine, Davor Štern. Iako se nije htio upuštati u geopolitičke kalkulacije, istaknuo je da velike količine novca koje se uštede kupnjom ruske nafte pomažu ekonomijama Mađarske i Slovačke, što je dovoljan motiv da se one i dalje bore za nastavak isporuke iz Rusije.

No Slovaci sad tvrde da je negdje u cijevima prema Bratislavi zapela i arapska nafta, a Štern kaže da to i nije tako nemoguće. Naime prekid isporuke Naftnoj industriji Srbije (NIS), također zbog američkih carina, stvorio je svojevrsni vakuum, ne samo u financijskim pokazateljima, već i u cijevima.

'Da biste je nekom dostavili, morate imati novu naftu, kojom ćete potisnuti ovu koja je već u cijevi. Nafta ne može teći bez nekog pogona izvana, a to je nova nafta koja će ovu gurati prema Mađarskoj i Slovačkoj. Ako NIS nije naručio novu naftu i ako nema nove nafte za MOL, onda netko mora kupiti novu naftu i staviti je u cjevovod kako bi kupac dobio svoju naftu koja je već u cjevovodu te da ona može doći do njega. Pumpa to ne može napraviti bez medija s kojim bi radila', pojasnio je Štern te poentirao:

'Za mene je to jedino rješenje – nije da Hrvatska neće, nego ne može bez nove nafte.'

MOL skriva svoje probleme

Neiskorišteni potencijal Janafa nije jedini problem za MOL. Nedavno je njihovu rafineriju u Százhalombatti pogodila snažna eksplozija koja je potaknula požar. Iako uzrok nije otkriven, čini se da nisu točne njihove tvrdnje da su svi kapaciteti vraćeni u puni pogon.

Umićević tvrdi da MOL trenutno 'muku muči kako će osigurati opskrbu u Mađarskoj' te naglašava: 'Da su dovršili modernizaciju rafinerije u Rijeci, to ne bi bio problem.'

Kako bilo, kompleksna energetska situacija u Europi, a naročito na ovim prostorima, potrajat će. Samim time i pritisci na Hrvatsku i Janaf, a oni bi mogli ići i toliko daleko da bi se mogli postavljati otvoreni zahtjevi za odricanjem od vlastite ključne infrastrukture.

'Država mora inzistirati na tome da Ina završi modernizaciju rafinerije u Rijeci. Kad to bude u funkciji, onda će Hrvatska osigurati svoju energetsku sigurnost u opskrbi naftnim derivatima', zaključio je Umićević.