VIŠE PRIVATNOG, MANJE DRŽAVNOG

Prodaja HEP-a nije bauk, evo čije su najveće elektre u Europi

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 11:38
  • Objavljeno 03.01.2017 u 15:28
Radnik Elektre na zadatku

Radnik Elektre na zadatku

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec-Rogulja

Treba li Elektra ostati državna ili je u nju bolje pustiti privatnike? Pitanje je to koje će se postaviti još bezbroj puta nakon što je premijer Andrej Plenković najavio prodaju četvrtine Hrvatske elektroprivrede (HEP) na burzi. Istražili smo kakvo je stanje u Europskoj uniji, u koju se najčešće ugledamo

Neke zemlje su davno privatizirale sektor proizvodnje električne energije, druge pak čuvaju proizvodnju struje u državnim rukama. Važno je napomenuti da je u Europi proizvodnja strogo razdvojena od distribucije, koja uglavnom potpada pod jedinice lokalne uprave. U Hrvatskoj je to učinjeno formalno - unutar HEP-a postoje odvojene tvrtke za proizvodnju i distribuciju, no grupa je i dalje centralizirana.

Zagovornici privatizacije po modelu koji predlaže Plenković i njegova desna ruka Martina Dalić (prodaja 25 posto HEP-a minus dionica kako bi država zadržala upravljačka prava) navode da bi prodajom u HEP ušla kultura upravljanja koju ima privatni sektor.

Dakle, HEP bi postao 'privatniji' zbog zahtjeva novih vlasnika koji bi došli iz korporativnog svijeta, no država bi i dalje imala glavnu riječ. Protivnici privatizacije još su jasniji u svojim argumentima – navode da se energetska neovisnost zemlje ne može čuvati prodajom energetske tvrtke te da problem Ine ne smije i ne može rješavati HEP.

Martina Dalić i Andrej Plenković tvrde da bi privatizacijom HEP stekao zdraviju korporativnu kulturu Patrik Macek/Pixsell

Martina Dalić i Andrej Plenković tvrde da bi privatizacijom HEP stekao zdraviju korporativnu kulturu Patrik Macek/Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek


U Europi vlada šarenilo. Zemlja s kojim se najviše volimo uspoređivati, Austrija, drži 51 posto udjela u Verbundu, svojoj verziji HEP-a, te ima samo 31,5 posto udjela u najvećoj naftnoj tvrtki OMV-u. U Njemačkoj pak sve elektre su privatne, a tržištem dominiraju igrači poput E.ON-a i RWE-a. Njemačka je svoj energetski sektor privatizirala nakon ujedinjenja, dakle početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća.

Francuska se čvrsto drži svoje elektre Areve. Država u njoj izravno ima devet posto vlasništva, a 85 posto drži Fond za alternativnu i nuklearnu energiju, naravno državni. Državne elektre imaju i Bugarska i Poljska, dok je češki energetski div ČEZ u mješovitom vlasništvu, kao i niz sličnih kompanija u Velikoj Britaniji, Švedskoj ili Nizozemskoj.

Ekonomist Damir Novotny za tportal je oslikao europsku energetsku sliku u samo jednoj rečenici: 'Neke energetske tvrtke u Europi su državne, neke privatne, ali sve funkcioniraju na tržišnim principima i nitko se ne odriče načela tržišnog upravljanja.'

Ekonomist Damir Novotny zalaže se za privatizaciju HEP-a Pixsell

Ekonomist Damir Novotny zalaže se za privatizaciju HEP-a Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl


Drugim riječima, u razvijenoj Europi distribucija je davno odvojena od proizvodnje električne energije. Proizvodnju drže energetske tvrtke, a distribucija je pod lokalnom samoupravom. 'To razdvajanje u Hrvatskoj je provedeno samo formalno, ali bez stvarnih učinaka', dodaje Novotny te nastavlja:

'Njemačka je među prvima privatizirala energetske tvrtke prodajom na burzi. Volio bih vidjeti da se i HEP inkorporira jer u Hrvatskoj 45 posto radne snage radi u državnim i paradržavnim tvrtkama. Privatizacija je dobar smjer za smanjenje udjela države u BDP-u. Volio bih vidjeti i plan strategije za ostale državne tvrtke.'

Novotny dakle zaziva manje države u HEP-u, ali mu se ne sviđa ideja da će se novac potrošiti na nacionalizaciju Ine. Taj je novac, misli Novotny, bolje potrošiti na investicije u energetskom sektoru i, naravno, smanjenje javnog duga.

Isto tako, zaključuje Novotny,
privatizacija HEP-a trebala bi biti postepena kako se ne bi dogodilo da tvrtka postane samo filijala neke strane korporacije: 'To znači da se HEP treba privatizirati djelomično, tako da mu sjedište ostane u Zagrebu, a u upravi ostanu domaći ljudi.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!