BOLJA ZAŠTITA ŽRTAVA?

Priprema se novi zakon o obveznim osiguranjima u prometu

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 28.08.2012 09:27
  • Objavljeno 28.08.2012 u 09:23
noć prometna nesreća zeleni val očevid

noć prometna nesreća zeleni val očevid

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev

Ministarstvo financija izvijestilo je da se priprema novi zakon o obveznom osiguranju u prometu, kojemu su ciljevi prvenstveno uspostava visokog stupnja transparentnosti u priznavanju prava na odštetu, harmonizacija medicinsko-pravne procjene, ubrzanje postupka naplate štete te smanjenje broja sudskih postupaka i poticanje izvansudskih (mirnih) rješavanja odšteta.

"Navedeni ciljevi poboljšat će situaciju žrtava prometnih nezgoda u odnosu na postojeće stanje", ističu iz Ministarstva financija koje je informaciji o pripremi novog zakona objavilo na svojim internet stranicama.

Obvezna osiguranja u prometu, zbog svojih su specifičnosti, regulirana posebnim zakonom, donesenim 2005. Zbog uočenih nedostataka u funkcioniranju sustava i potrebe za njegovim poboljšanjem, kao i zbog daljnjeg usklađenja s pravnom stečevinom EU, priprema se prijedlog novog zakona, a za njegovu je izradu osnovana radna skupina koja okuplja širok krug sudionika (ministarstava financija, pravosuđa, gospodarstva, Hanfe, industrije osiguranja te Općinskog građanskog suda u Zagrebu).

Iz Ministarstva kao bitnu promjenu u odnosu na postojeće stanje navode uspostavu pravnog sustava obvezujućeg karaktera za utvrđivanje i izračun visine odšteta kod oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, a činit će ga Medicinska tablica i Tablica odšteta.

Medicinska tablica, kako se navodi, utvrđuje postotak oštećenja za pojedine vrste ozljeda, dok se putem Tablice odšteta utvrđuje novčani iznos koji odgovara postotku oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja i to na način da je propisan broj bodova koji odgovara postotku oštećenja te jedinična vrijednost boda koja će se usklađivati s promjenama troškova života odnosno stopom inflacije.

Takvo rješenje, u kojemu postoje objektivni kriteriji za procjenu šteta koji jamče minimum homogenosti i sličnosti u naknadi osobnih šteta, povećava transparentnost u procjeni oštećenja, a doprinijet će i ujednačavanju sudske prakse te posljedično dovesti do većeg stupnja pravne sigurnosti građana, smatraju u Ministarstvu.

Napominju pritom kako je dosadašnja praksa imala upravo suprotne učinke te kako su brojni primjeri nedosljednosti u visini naknada šteta, slučajevi u kojima dvjema osobama približno iste dobi i u približno istim okolnostima, koje pretrpe jednake tjelesne ozljede, odnosno jednak stupanj oštećenja, u konačnici nije pripala jednaka novčana naknada.

Novi sustav doprinijet će i rasterećenju sudova, odnosno smanjenju broja sudskih postupaka, procjenjuju u Ministarstvu u kojem, sukladno iskustvima drugih država, očekuju smanjenje broja tužbi i rješavanje najvećeg broja odšteta u izvansudskom (mirnom) postupku.

Međutim, ako oštećeni ne bude zadovoljan izvansudskom nagodbom, svoja će prava u konačnici ostvarivati u sudskom postupku, ali uz ujednačeniju sudsku praksu, navode iz Ministarstva financija.

Napominju i kako je Medicinske tablice radio veći broj medicinskih stručnjaka, odnosno liječnika različitih specijalnosti, a izrađene su po uzoru na Europsku indikativnu tablicu za procjenu oštećenja tjelesnog i duševnog integriteta iz 2003.

Ministarstvo iznosi i niz podataka o sadašnjoj situaciji u pogledu rješavanja odštetnih zahtjeva u Hrvatskoj.

Po službenim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, društva za osiguranje po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti prosječno svake godine evidentiraju 105.000 novih odštetnih zahtjeva, a u obradi prosječno imaju 150.000 odštetnih zahtjeva. Godišnje se riješi prosječno 105.000 odštetnih zahtjeva s prosječnim financijskim efektom od 1,3 milijarde kuna, dok neriješeno ostane prosječno 45.000 zahtjeva s potencijalnim prosječnim efektom od 2,2 milijarde kuna (prosječan iznos pričuve šteta).

Svake godine društva za osiguranje zaprime prosječno 10.000 novih tužbi za naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti, te dolazi do opterećenja sudova, budući da generiraju najmanje oko 60.000 parničnih rasprava uz prosječan rok vođenja parničnog postupka do 4 godine. Na kraju svake godine, od prosječno neriješenih 45.000 odštetnih zahtjeva, njih oko 20.000 odnosi se na nezavršene sudske postupke, navode iz Ministarstva.

Osvrćući se na iskustva drugih država iznose primjer Francuske koja je 2010. izmijenila i dopunila tzv. Badinterov zakon iz 1985. o poboljšanju položaja žrtava cestovnog prometa i ubrzanju postupka obeštećenja. Zakon je posebice zaštitio osobe koje su najizloženije štetama u cestovnom prometu, kao što su putnici, pješaci, osobe mlađe od 16 i starije od 70 godina i osobe s invaliditetom, navode iz Ministarstva financija napominjući kako će Hrvatska novim zakonom ugraditi rješenja slična onima u Francuskoj. Prije stupanja na snagu tog zakona se 95 posto predmeta rješavalo se na sudu, a danas je to svega 5 posto.

Navode i primjer Španjolske u kojoj su jedinstvena medicinska i tablica odšteta sastavni dio Zakona o građanskoj odgovornosti i osiguranju u vezi s upotrebom motornih vozila i na snazi su od 1995. Takvim sustavom vrednovanja naknade neimovinskih šteta i kontinuiranom nacionalnom kampanjom o sigurnosti cestovnog prometa, Španjolska je u razdoblju od 7 godina (1999.-2006.) uspjela značajno smanjiti broj prometnih nezgoda te je uspostavila brz, jasan i transparentan postupak rješavanja odštetnih zahtjeva fizičkih osoba iz prometnih nezgoda.

Medicinske tablice primjenjuju se i u Portugalu, Italiji te Srbiji, navode uz ostalo iz Ministarstva financija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi