Olujno nevrijeme koje je protekloga tjedna zahvatilo pola Hrvatske, uzrokovalo je ogromnu materijalnu štetu. Naročito se to odnosi na Zagreb gdje su vjetrovi koji su puhali brzinama i do 120 kilometara na sat čupali stabla, rušili krovove i kidali fasade.

Kako su vatrogasci i druge hitne službe imale proteklih dana tisuće poziva i intervencija, tako se sada osiguravajuće kuće suočavaju sa stotinama zahtjeva za naknadu štete.

Iz naše najstarije osiguravajuće kuće, Croatia osiguranja, priopćili su da je kod njih prijavljeno već 900 šteta. Mahom se radi o oštećenjima krova, fasade i stolarije na nekretninama, odnosno oštećenjima vozila zbog pada stabala.

Aplikacija za prijavu štete

Grad Zagreb je, pak, pokrenuo posebnu aplikaciju za prijavu štete, što je slično modelu kojeg su primijenili nakon oluje 2023. godine. Putem aplikacije, građani će moći prijavljivati štetu na nekretninama, vozilima i poljoprivrednim zemljištima.

Prijave šteta zaprimaju od 30. ožujka do 12. travnja u ponoć, do kraja dana, isključivo putem aplikacije dostupne na službenim stranicama Grada Zagreba. Pomoć pri prijavi štete mogu dobiti na telefonima 095 351 7889 i 095 392 3886 ili na e-mail adresi nevrijeme@zagreb.hr, radnim danom od 8 do 16 sati.

Šteta na nekretninama, a koja se odnosi na oštećenja krova, fasade, stolarije ili dvorišne ograde, bit će refundirana u iznosu od najviše 70 posto štete koju ne pokriva osiguranje, odnosno maksimalno 15.000 eura. Kod automobila, refundacija iznosi također 70 posto štete koju ne pokriva osiguranje, ali najviše 5000 eura, dok će šteta na poljoprivrednim površinama biti uzeta u obzir samo ako je stradalo 30 posto stakleničke proizvodnje.

Naravno, štetu su pretrpjeli i brojni gradski objekti, od vrtića, škola preko sportskih dvorana, pa i parkova koji su pod upravljanjem gradskih tvrtki. No, to će se rješavati posebnim ugovorima između osiguravatelja i gradskih vlasti. Pravo je pitanje kako građani mogu dobiti naknadu štete od osiguranja?

"Svim građanima koji su pretrpjeli materijalnu štetu uslijed vremenskih neprilika koje su započele 26. ožujka 2026., a koje su zahvatile veći dio Republike Hrvatske, te imaju ugovorenu policu osiguranja imovine, osiguranje od automobilske odgovornosti ili policu kasko osiguranja, preporučuje se da bez odgode kontaktiraju svoje društvo za osiguranje radi pravodobne prijave štete. Postupak obrade i rješavanja odštetnih zahtjeva provodi se sukladno ugovorenim pokrićima, uvjetima police te važećim zakonskim i podzakonskim propisima", poručuju iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Što je ugovoreno bit će isplaćeno

Pritom građani koji su osigurali svoju imovinu trebaju znati da se svota osiguranja koja je definirana policom osiguranja, ne mora podudarati ni s vrijednošću oštećene imovine, ali ni s procijenjenom materijalnom štetom.

Kod kasko osiguranja automobila je česta pojava da se svota ugovara na stvarnu vrijednost vozila u trenutku nastanka štete. No, kod imovinskog osiguranja to nije slučaj. Dapače, moguće su tri situacije.

U prvoj je svota osiguranja manja od stvarne vrijednosti osigurane imovine, što osiguravatelju daje za pravo da isplati svotu samo do visine ugovorene svote osiguranja.

Ako je svota osiguranja veća od stvarne vrijednosti osigurane imovine, onda je osiguravatelj dužan isplatiti samo stvarnu vrijednost imovine u slučaju oštećenja, odnosno po procijenjenoj šteti.

Ako je svota osiguranja jednaka stvarnoj vrijednosti predmeta, riječ je o ugovoru po kojem ugovaratelj plaća premiju osiguranja, koja, pak, potpuno odgovara stvarnoj vrijednosti osigurane imovine.

Većina Hrvata nema policu osiguranja

Osigurana svota, osim na puni iznos, može biti na prvi rizik. U toj situaciji, ugovaratelj određuje svotu do koje želi biti osiguran. U slučaju nastanka štete, osiguravajuće društvo isplaćuje naknadu do tog iznosa, čak i ako je procijenjena šteta veća.

"Rizici prirodnih nepogoda, uključujući olujno nevrijeme, najčešće su obuhvaćeni širim paketima osiguranja pokretne i nepokretne imovine, ovisno o ugovorenim uvjetima. Takve police mogu pokrivati različite događaje poput oluja, tuče, poplava, udara groma i drugih ekstremnih vremenskih pojava", dodaju iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

No, frapantne je podatke iznijelo Croatia osiguranje. Naime, u Hrvatskoj je osigurano tek između 20 i 25 posto kuća, a kasko osiguranje koje predviđa štetu od nevremena ima svaki peti automobil. Kako bi spriječili gubitak novca, osim što trebaju što prije prijaviti štetu, građani trebaju slušati i upute osiguravatelja.

"Radi učinkovitije i brže obrade prijave, osiguranicima se preporučuje da pripreme relevantnu dokumentaciju, uključujući fotografije oštećenja i osnovne informacije o nastaloj šteti. Većina društava za osiguranje omogućuje prijavu putem različitih komunikacijskih kanala, odnosno internetskih stranica, elektroničke pošte ili telefonski", zaključuju iz Hrvatskog ureda za osiguranje.