Predsjednik HUP-a Mislav Balković naglasio je da HUP kroz Udrugu malih i srednjih poduzetnika, strukovne udruge i koordinacije okuplja velik dio domaće poduzetničke baze. U osvrtu na širu sliku rekao je da Hrvatska danas bilježi visoku zaposlenost i nisku nezaposlenost te da je gospodarski rast snažan, pri čemu je važan dio napretka povezan i s europskim sredstvima.

No upozorio je na strukturu rasta: prema njegovim riječima, u proteklom razdoblju veći dio rasta nosio je javni sektor, dok je doprinos privatnog sektora bio osjetno manji. Zato je poručio da se mora otvoriti prostor za snažniji investicijski ciklus u privatnom sektoru, kako bi se podigla konkurentnost i približile razine ulaganja onima u usporedivim članicama EU.

Balković je pritom istaknuo da su i poslodavcima i državi u interesu daljnji rast plaća, ali da taj rast mora imati realno uporište u produktivnosti i održivosti. Kao dio rješenja vidi nastavak rasterećenja rada i preusmjeravanje opterećenja prema imovini.

Podržao je i ograničavanje cijena hrane, uz ocjenu da je to pomoglo kupovnoj moći, te pozdravio uvođenje registra stanovništva kao alat koji može pomoći učinkovitijem upravljanju sustavom. Najavio je i da HUP priprema ekonomske analize te osniva povjerenstvo za poreznu politiku kako bi dijalog s Vladom bio sadržajniji i kontinuiraniji, uz poruku da se 'ne radi o igri u kojoj netko mora izgubiti da bi drugi dobio'.

Weber: Trošak rada je visok, a rast se prelijeva u inflaciju

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber naglasila je da poslodavci žele biti partner Vladi u traženju rješenja koja vode prema standardu i produktivnosti usporedivoj sa zemljama Europske unije. Podsjetila je da je HUP podržao promjenu poreznog pristupa, pri čemu su i sami zagovarali da se dio opterećenja s rada prebaci na druge oblike oporezivanja, uz argument da je rad u Hrvatskoj i dalje relativno snažno opterećen u europskim okvirima, dok je oporezivanje nekih drugih oblika prihoda znatno niže.

Weber je upozorila i na nesrazmjer između rasta produktivnosti i rasta primanja, uz ocjenu da se dio novostvorene vrijednosti u posljednje vrijeme generirao kroz javnu potrošnju, što može imati inflatorni učinak. Kao važnu temu istaknula je fiskalizaciju 2.0 i širu digitalizaciju, uz poruku da su to alati za sužavanje sive ekonomije, koja šteti radnicima, stvara nelojalnu konkurenciju i smanjuje prihode proračuna.

Osvrnula se i na lokalne politike, navodeći da je HUP razgovarao s vodstvima Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka te da se porezna politika gradova može koristiti kao alat za privlačenje talenata, osobito u Zagrebu koji bi, smatra, trebao biti motor rasta. U istom je tonu istaknula problem nedostatka radne snage, posebice visokoobrazovane, te naglasila potrebu da se rasterete oni koji rade u sektorima veće dodane vrijednosti kako bi zemlja zadržala inženjere i stručnjake te ojačala industrijsku bazu.

Antunović: Fiskalizacija 2.0 donosi uvid, ali poduzetnike ne treba 'kazniti u startu'

Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Boris Antunović ocijenio je da je fiskalizacija 2.0 velika promjena s brojnim posljedicama te naglasio da će uspjeh uvođenja ovisiti i o tome hoće li se uvažiti prijedlozi poduzetnika. S jedne strane, rekao je, državi takav sustav donosi kvalitetniji uvid u transakcije i tijekove novca, što može rezultirati informiranijim politikama. S druge strane, upozorio je na realan strah dijela poduzetnika, osobito onih koji nemaju tehnološke kompetencije ni kapacitete za brzu prilagodbu.

U tom je kontekstu poručio da visoke kazne ne bi trebale biti prva reakcija u početnoj fazi primjene, posebno ako se pokažu problemi u implementaciji. Kada je riječ o porezima, rekao je da je poduzetnicima jasno da prostora za široko smanjenje opterećenja nema, ali je otvorio temu 'win-win' rješenja, poput olakšica na reinvestiranu dobit i promišljanja o drukčijim modelima oporezivanja dobiti i dohotka.

Posebno je naglasio pravosuđe kao pitanje koje se, kako kaže, ne može zaobići: 'bez učinkovitog sustava teško je govoriti o zdravoj tržišnoj utakmici'. Upozorio je na dugotrajnost sporova i ovrha te poručio da je vrijeme za reforme koje bi povećale učinkovitost i povjerenje.

Primorac: Porezna struktura se mijenja, ključ je jednostavnost i digitalizacija

Ministar financija Marko Primorac u obraćanju je istaknuo važnost partnerskog odnosa Vlade i poslodavaca te gospodarske rezultate u posljednjim godinama, naglašavajući da rast ne dolazi sam od sebe, nego iz rada, kreativnosti i ulaganja poduzetnika. Rekao je da Vlada, uz očuvanje socijalne kohezije, želi jačati konkurentnost privlačenjem investicija, rastom proizvodnje i promjenom strukture BDP-a prema jačem izvozu.

Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se Hrvatska pomaknula s pozicije u kojoj je prije manje od desetljeća bila pod procedurom prekomjernog manjka i bez investicijskog rejtinga, do današnjeg razdoblja stabilnijih financija i povoljnijeg zaduživanja. Kreditni rejting pritom je opisao kao nematerijalno dobro koje se prelijeva i na privatni sektor kroz bolje uvjete financiranja.

Primorac je rekao da je jedan od smjerova porezne politike prebacivanje opterećenja s rada na druge oblike imovine, osobito nekretnine, uz jačanje autonomije jedinica lokalne samouprave. U tom je kontekstu govorio i o logici da se među gradovima i općinama potakne svojevrsna konkurencija u kvaliteti usluge i razini poreznog opterećenja.

Digitalizaciju je postavio kao središnji alat za rast produktivnosti i smanjenje birokracije, spominjući digitalnu transformaciju Porezne uprave, fiskalizaciju i registar stanovništva. Naglasio je da fiskalizacija 2.0 nije zamišljena kao mehanizam represije, nego kao modernizacijski iskorak, uz poruku da će se prema onima koji griješe iz neznanja i u fazi prilagodbe zadržati partnerski pristup.

Pitanje iz publike: Hoće li se vratiti olakšica za reinvestiranu dobit?

Na pitanje postoji li prostor za ponovno uvođenje porezne olakšice za reinvestiranje dobiti, Primorac je odgovorio da se takav instrument uvodio u okolnostima kada je stopa poreza na dobit bila znatno viša te da je kasnije fokus prebačen na jednostavnije rješenje: opće smanjenje stope poreza na dobit, koje danas obuhvaća veliku većinu obveznika.

Poručio je da se ne razmatra povratak olakšice, uz obrazloženje da porezni sustav treba ostati jednostavan, dok se ciljane potpore i poticaji mogu rješavati kroz druge politike i mjere, primjerice kroz instrumente poticanja ulaganja.

U istom je dijelu iznio i stav da samo snižavanje PDV-a nije nužno jamstvo pada cijena te da je učinkovitije prikupljati prihode na jednostavan način, a potom ih, kroz nadležna tijela i ciljane mjere, usmjeravati prema onima kojima je pomoć doista potrebna.