Tri i pol sata vožnje od Tirane vijugava cesta vodi do plaže Jalë, a ovo nekad mjesto za besplatno kampiranje na obali Jonskog mora pretvorilo se u gradilište. S obje strane ceste niču hoteli i apartmani te ulagači obećavaju luksuzno skrovište za bogate goste.

Transformacija Jalëa simbolizira ono što se događa u cijeloj zemlji: Albanija je u samo nekoliko godina od neotkrivene destinacije postala turistički hit, s posljedicama koje tek dolaze na naplatu, piše Politico.

Eksplozivan rast nakon pandemije

Dok je velik dio Europe bio zatvoren tijekom pandemije, Albanija je u srpnju 2020. otvorila granice. Već sljedeće godine zabilježila je 5,6 milijuna turista, što je bio rast od 114 posto u samo godinu dana.

Trend se nastavio: 2023. Albaniju je posjetilo rekordnih 10 milijuna turista, a 2024. uslijedio je novi rekord – 11,7 milijuna posjetitelja, prema podacima ministrice turizma Mirele Kumbaro. Ove godine cilj je više od 15 milijuna gostiju u zemlji koja ima samo 2,7 milijuna stanovnika.

Albanija je privukla putnike nižim cijenama od susjeda, kombinacijom obilaska planina i mora u jednom danu, ali i viralnim objavama na društvenim mrežama. Samo na Instagramu 2024. zabilježeno ih je 3,8 milijuna i više od 100 milijardi pregleda.

Od jeftinog noćenja do milijardi eura prihoda

U ranim godinama tog buma noćenje u hotelu na obali s doručkom u srcu sezone moglo se naći već za 30 eura, a ležaljke su se iznajmljivale po tri eura. Danas su cijene znatno više.

Prosječna potrošnja turista u 2024. porasla je 20 posto u odnosu na godinu prije, a ukupna zarada od turizma dosegnula je pet milijardi eura. Turizam sada čini oko osam posto albanskog BDP-a i generira desetke tisuća radnih mjesta.

No, kako ističu lokalni vodiči i poduzetnici, rast potražnje znači i rast troškova jer se velik dio robe i namirnica mora uvoziti.

Hoteli, porezne olakšice i Kushnerov resort

Kako bi ubrzala razvoj, vlada je još 2019. uvela porezne olakšice za gradnju hotela s četiri i pet zvjezdica – deset godina bez poreza na dobit. Ove godine mjera je produljena do 2027. godine.

Rezultat je dolazak velikih svjetskih brendova – kao što su Marriott, Meliá, Radisson – a Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, najavio je gradnju luksuznog resorta na albanskom otoku.

'Ovo su velika ulaganja koja podižu kvalitetu ponude i pozicioniraju Albaniju kao luksuznu destinaciju', izjavio je Blendi Klosi, zastupnik koji je predložio produljenje poreznih olakšica za ulagače.

Ekološki problemi i otpor lokalaca

No brz razvoj ima i drugu stranu. Kritičari upozoravaju da plaže nemaju kapaciteta za toliki broj posjetitelja, a priroda se uništava u ime profita. Kontroverze izaziva i nova zračna luka u Vlori, čija je lokacija blizu zaštićenog područja, kao i preusmjeravanje vode iz unutrašnjosti prema obalnim resortima.

'Pohlepa je zamijenila razumno planiranje – i, na kraju, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini', izjavio je Alfred Lela iz oporbene Demokratske stranke.

Dodatni problem je otpad. 'Smeće postaje veliki, veliki problem posvuda. Nijedna općina ne uspijeva održati korak u tome niti ima reciklažu', kaže Arben Kola, turistički vodič i ekološki aktivist.

Na društvenim mrežama sve su češće objave nezadovoljnih turista koji prigovaraju zbog smeća uz ceste i na plažama, prekomjerne gradnje i rasta cijena.

Od 'divlje slobode do Monaka'

Novinarka Denada Jushi podsjeća da je Albanija donedavno imala imidž divlje i slobodne zemlje, dostupne mladima i ljubiteljima prirode.

'Albanija je bila nešto divlje — samo kampiranje, mladost, zabava i priroda. Sada je kao Monako. Nema više mjesta za lokalce', kaže Jushi.