Kako se navodi u sažetku najnovijeg HNB-ovog biltena, objavljenog u petak, rast gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom se tromjesečju osjetno intenzivirao, odražavajući i nadalje snažnu domaću potražnju. Naime, prema prvim procjenama DZS-a, realni BDP se povećao za 1,2 posto na tromjesečnoj razini, nakon što je u prvom tromjesečju rast iznosio 0,4 posto, te se njegova godišnja stopa rasta ubrzala na 3,4 posto.

Takva kretanja, napominju HNB-ovi analitičari, uglavnom su rezultat jačanja osobne potrošnje, zbog nastavka snažnog rasta realnoga raspoloživog dohotka kućanstava te jačanja bruto investicija u fiksni kapital.

S druge strane, rast izvoza robe i usluga vidljivo je smanjen, nakon snažnog rasta početkom godine. Izvoz usluga niži je u odnosu na isto razdoblje prošle godine unatoč snažnom godišnjem rastu noćenja stranih turista, što može upućivati na pad realne turističke potrošnje, ocjenjuju.

Smanjen uvoz i izvoz

Uz izvoz, navode, smanjen je i uvoz robe i usluga u odnosu na prethodno tromjesečje, međutim primjetan je snažan nastavak rasta uvoza usluga, što bi moglo biti povezano s jačanjem potrošnje rezidenata na inozemna putovanja u uvjetima i dalje izraženog rasta realnih dohodaka i pogoršanja cjenovne konkurentnosti domaćeg turizma.

Naime, prema DZS-ovim podacima, uvoz roba i usluga porastao je od travnja do kraja lipnja za 3,3 posto, znatno manje u odnosu na 8,8 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba povećan za 0,9, a usluga za 16,4 posto. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,6 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 6-postotni rast u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 3,7 posto, dok je izvoz usluga pao za 0,3 posto.

Na proizvodnoj strani, dodaju iz HNB-a, rast na tromjesečnoj razini bio je široko rasprostranjen uz snažan rast prerađivačke industrije, građevinarstva, usluga povezanih s turizmom te IT usluga, dodaju.

Usporavanje rasta u trećem tromjesečju

Mjesečni pokazatelji upućuju kako se rast u trećem tromjesečju ove godine ponovno znatno usporio, a prema modelu brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, rast realnog BDP-a u trećem bi tromjesečju mogao iznositi 0,4 posto na tromjesečnoj razini, a 2,8 posto na godišnjoj razini.

Iz HNB-a navode i da se početkom trećeg tromjesečja nastavio usporavati rast broja zaposlenih, a znatno se usporio i rast plaća. Tako je ukupna zaposlenost u srpnju bila viša za 0,4 posto u odnosu na travanj, dok je u odnosu na lipanj broj zaposlenih ostao nepromijenjen. Pritom, rast zaposlenosti posljednjih je mjeseci uglavnom bio koncentriran u javnoj upravi, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi, dok se u ostalim djelatnostima zaposlenost samo blago povećala.

"Djelomično bi takva kretanja mogla biti posljedica strožih uvjeta zapošljavanja stranih radnika, nakon izmjena Zakona o strancima od ožujka 2025., što je vjerojatno usporilo zapošljavanje dok se poslodavci ne prilagode novom zakonskom okviru", ocjenjuju HNB-ovi analitičari.

Rast plaća nije više tako velik

Dodaju i da se početkom trećeg tromjesečja administrativne stopa nezaposlenosti nastavila smanjivati te je dosegnula 4,4 posto.

Nakon izraženijeg rasta prosječne nominalne bruto plaće u drugom tromjesečju, za 3,3 posto u odnosu na 2,6 posto u prvom tromjesečju, što je djelomično povezano s jednokratnim isplatama, u srpnju se rast plaća usporio. Tako je prosječna nominalna bruto plaća bila viša za 0,5 posto u odnosu na prosjek prethodnih triju mjeseci, dok se u usporedbi s lipnjem smanjila za 0,6 posto, odražavajući podjednako smanjenje plaća u djelatnostima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kao i u ostatku gospodarstva.

Na godišnjoj razini rast prosječne nominalne bruto plaće u srpnju se ubrzao na 10,4 posto, a rast realne plaće je usporio na šest posto, zbog ubrzanja rasta indeksa potrošačkih cijena, navode iz HNB-a.

Kretanje kamatnih stopa

Kada je riječ o kamatnim stopama na nove kredite u srpnju, smanjile su se poduzećima, a znatno blažim intenzitetom na gotovinske nenamjenske kredite, dok su kamatne stope na stambene kredite stanovništvu tek blago porasle.

Tako, izvijestila je središnja banka, prosječna kamatna stopa na novougovorene kredite poduzećima se smanjila za 53 bazna boda u odnosu na lipanj, na 3,23 posto ili za 220 baznih bodova u odnosu na prosinac 2023. godine, kada je dosegnut vrhunac kamatnih stopa u recentnom ciklusu pooštravanja monetarne politike ESB-a.

U srpnju se stanovništvo zaduživalo po prosječnoj kamatnoj stopi od 5,73 posto ili za tri bazna boda manje nego u lipnju kad je riječ o gotovinskim nenamjenskim kreditima i po tri posto ili za šest baznih bodova više kad je riječ o stambenim kreditima.

Te su razine, navode iz HNB-a, i dalje znatno ispod najviših dosegnutih u posljednjem ciklusu povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a. Tako je prosječna kamatna stopa na novougovorene stambene kredite u srpnju ove godine bila niža za 89 baznih bodova u odnosu na najvišu razinu iz travnja 2024., dok je na gotovinske nenamjenske kredite bila niža za 54 bazna boda u odnosu na najvišu razinu iz siječnja 2024.

Snažan rast stambenih kredita

U srpnju su se krediti stanovništvu nastavili povećavati odražavajući relativno snažan rast stambenih kredita, ubrzao se i rast kredita poduzećima, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio.

Stambeni krediti stanovništvu u srpnju, napominju iz središnje banke, nastavili su rasti relativno snažno (218 mil. eura ili 1,7 posto, na osnovi transakcija), nešto sporijom dinamikom nego u lipnju, ali snažnijom nego u prijašnjim mjesecima. Snažno se ubrzala i godišnja stopa rasta stambenih kredita, s 13,1 u lipnju na 14 posto u srpnju.

Spomenuti srpanjski rast transakcija, napominju analitičari središnje banke, vjerojatno u znatnoj mjeri odražava kredite isplaćene u srpnju, a ugovorene u lipnju, odnosno prije stupanja na snagu makrobonitetnih mjera HNB-a.

S druge strane, iznosi novougovorenih stambenih kredita, nakon snažnog rasta tijekom prethodnih nekoliko mjeseci, u srpnju su se smanjili na razine slične onima s početka godine, uoči najave novih mjera.

Smanjenje interesa za zaduživanjem nije vidljivo

"Budući da se stanovništvo pojačano zaduživalo u uvjetima 'akcijskih' kamatnih stopa uvedenih uoči uvođenja navedenih mjera, u srpnju se moglo očekivati smanjenje interesa za novo zaduživanje. No, kreditiranje je ipak ostalo u skladu s povijesnom normom, što vjerojatno djelomično odražava ograničene kapacitete banaka za obradu kreditnih zahtjeva u uvjetima iznimno pojačane potražnje, zbog čega je proces odobravanja za dio kredita bio produžen do srpnja", ocjenjuju.

Gotovinski nenamjenski krediti također su porasli u srpnju, ali najslabije od početka godine (59 milijuna eura ili 0,6 posto). Godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita usporila je s 15 na 14 posto zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno snažnijeg rasta ovih kredita u srpnju prošle godine. Time se godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu blago ubrzao, s 14 na 14,2 posto.

Rast kredita poduzećima, pak, u srpnju se na godišnjoj razini ubrzao na 13,1 posto, s 12,2 posto u lipnju, pri čemu se najvećim doprinosom godišnjoj stopi rasta ističu prerađivačka industrija, trgovina i djelatnost pružanja smještaja i hrane, navodi se, između ostalog, u HNB-ovoj publikaciji.