Geopolitičke krize i energetski šokovi, uzrokovani ponajprije zbivanjima na Bliskom istoku, uzrokovali su slabiji priljev novca, zbog čega su banke odlučile postrožiti uvjete za kredite u svim kategorijama, stoji u izvješću Europske središnje banke.

Taj trend bi se mogao nastaviti i u drugom tromjesečju ove godine, unatoč slabijoj potražnji za kreditima građana i tvrtki. Naime, tvrtke manje investiraju zbog povećanih troškova, a građani su oprezniji zbog manje potrošnje u kategoriji trajnih dobara, ali i nižeg povjerenja u vrijeme nešto povišenije stope inflacije.

Potrošački krediti znatno nedostupniji

Uvjeti za dobivanje kredita su pooštreni više od očekivanja. Potrošački krediti su postali znatno nedostupniji, dok su kriteriji za stambene kredite blago postroženi. Podsjećamo, HNB je lani uveo nove makrobonitetne mjere za potrošačke i stambene kredite, ograničavajući iznos kreditnog učešća, rok otplate te svotu kreditnog opterećenja na plaće.

Potražnja za kreditima kod poduzeća je u padu zbog smanjenih ulaganja. Banke su, uz to, češće odbijale zahtjeve za kredite, ponajprije zato jer ne žele ulaziti u financijske rizike s obzirom na to da im je otežan pristup tržištu obveznica.

Smanjivanje rizika 

Kako bi oslobodile kapital i smanjile rizike, gotovo polovica banaka služi se sekuritizacijom, odnosno pretvaranjem nelikvidne imovine, poput kredita i hipoteka, u utržive vrijednosne papire, pri čemu se najviše oslanjaju na investicijske i mirovinske fondove te osiguravatelje. 

Ipak, unatoč negativnim prognozama i za sljedeće razdoblje, banke očekuju da će kamatne stope imati pozitivan učinak na profitabilnost.