Među radnicima u Hrvatskoj najsretniji su oni koji primaju velike plaće, rade u državnim tvrtkama, u djelatnostima marketinga, PR-a i ljudskih potencijala te oni koji žive u Istri i na Kvarneru, pokazalo je istraživanje portala MojPosao.

U istraživanju je sudjelovalo više od tri tisuće građana. Od ispitanih oko 50 posto ih je reklo da se smatra sretnima, 34 posto ni sretnima ni nesretnima, a 16 posto nesretnima.

Od sretnih radnika, 65 posto je onih koji su u samom vrhu po plaći ili u gornjih 10 posto primanja. Među nesretnima 28 posto ih je s najmanjim plaćama, odnosno u donjih 10 posto plaća, no i tu ih je više sretnih, oko 40 posto.

Nesretnih među onima s najvećim plaćama je gotovo četiri puta manje nego među onima s najmanjim plaćama.

Najsretniji ljudi rade u marketingu

Prema vrsti posla, u marketingu, oglašavanju i PR-u je gotovo dvije trećine ispitanika ili 64 posto reklo da je sretno. Slijede ih kolege iz područja ljudskih potencijala (60 posto), pa radnici u sektorima osiguranja, zaštite i sigurnosti (59 posto). U medicini i socijalnoj skrbi sretnih je 55 posto, a slično je i u obrazovanju i znanosti, 52 posto, pokazalo je istraživanje.

S druge strane, najmanje zadovoljnih ima u prometu i logistici, gdje je sretno samo 40 posto ispitanika. Slijedi građevina s 41 posto, te strojarstvo te turizam i ugostiteljstvo s po 43 posto.

Istraživanje je pokazalo i da su zaposleni u državnim tvrtkama u prosjeku zadovoljniji nego oni u privatnim, pa se njih 56 posto smatra sretnima, dok taj postotak u privatnim poduzećima doseže 48 posto. Ipak, u državnim tvrtkama istodobno ima i više nesretnih, 20 posto, a u privatnim je takvih manje, 17 posto.

Stariji radnici su i nesretniji

Istraženo je i koliko životna dob radnika utječe na sreću te se pokazalo da su ljudi najsretniji u srednjoj dobi. Tako među onima između 25 i 45 godina, više od polovice ispitanika, 53 odnosno 52 posto kaže da su sretni ili čak jako sretni.

No upravo u toj dobi, kao i nakon 55. godine, pronalazi se i najviše onih koji priznaju da su nesretni - njih 17 posto.

Obrazovanje je također bitno za sreću jer je najviše zadovoljnih među onima s višim stupnjem obrazovanja, i to posebice magistri struke, kojih je 55 posto sretno, a nesretnih je 13 posto.

Regionalne podjele

Od onih s višom stručnom spremom sretno je 51 posto, a nesretno 10 posto, a sa srednjom stručnom spremom sretnih je 46 posto i 18 posto nesretnih.

Sreća radnika, prema istraživanju ovisi i o regijama i gradovima gdje žive radnici, pa je najviše ili 54 posto sretnih u Istri i na Kvarneru, zatim 52 posto u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, te 51 posto u istočnoj Hrvatskoj.

U Dalmaciji je 'indeks sreće' malo niži, s 49 posto zadovoljnih, dok se na dnu ljestvice nalaze Sjeverna i Središnja Hrvatska (41 posto). Pritom, pokazalo je istraživanje, u Središnjoj Hrvatskoj nesretnih ima znatno više (24 posto), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj udio 17 posto.