Tijekom srpnja u Hrvatskoj je boravilo 4,6 milijuna turista, što je više od broja stanovnika, ali i dva posto manje nego u istom mjesecu lani. Oni su, prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew, ostvarili jedan posto manje noćenja, objavila je Hrvatska turistička zajednica.

Ovaj pad može djelovati zabrinjavajuće, jer je ostvaren u mjesecu koji je inače udarni i praktički predstavlja vrhunac turističke sezone.

On je ponajprije uzrokovan za dva posto nižim brojem dolazaka stranih gostiju te padom broja noćenja za jedan posto. Što se, pak, tiče, domaćih gostiju, njih je bilo jedan posto manje. No, ekonomist Ljubo Jurčić smatra da ovo nije podatak koji bi trebao izazvati zabrinutost.

'Prije turističke sezone smo mi već raspravljali o tome da će rezultati biti u relacijama plus-minus dva posto, da nema bitnijih faktora koji bi značajnije mijenjali naš prihod od turizma i poslovanje. S ekonomske točke je glavni odnos veličina dohotka turizma, kvalitete turističkog smještaja i navike turizma.

Imamo dohodak koji ne stagnira, tako da drugi elementi ne mogu utjecati na ovih plus-minus dva posto. To se moglo očekivati i ništa se tu neće značajno povećati, ali niti smanjiti, jer nema značajnih negativnih utjecaja zbog kojih bi patio turizam, kao što je korona, neki međunarodni incident ili rat', ustvrdio je Jurčić.

Cijene nisu presudne?

No, gledajući turističke rezultate od početka ove godine, u Hrvatskoj je zabilježeno dva posto više dolazaka i noćenja. Što se, pak, tiče raspodjele, strani turisti su ostvarili jedan posto više dolazaka i noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, dok su domaći imali čak osam posto više dolazaka te šest posto više noćenja.

Čini se da je ekonomist Jurčić bio u pravu, kad je rekao da cijene nisu toliko bitan faktor. Na to se nadovezuje i njegova premisa kako je za više domaćeg stanovništva na obali zaslužan i rast plaća.

'U zadnje dvije-tri godine Hrvatima čak i realno raste dohodak, nema više kreditnih opterećenja i blokada, naročito kod mlađih generacija. Tako da sad imamo rast realnog dohotka, nemamo tolike troškove prethodnih kredita i imamo perspektivu budućih dohodaka. Dohodak raste, nove generacije su puno mobilnije, tako da su to sve efekti koji su povećali domaći turizam', ustvrdio je bivši ministar gospodarstva.

Jedina konstanta su Nijemci, koji su tijekom srpnja, ali i cijele ove godine, na Jadran dolazili u najvećem broju.

'Nama su glavni gosti dosad bili Nijemci. Ali, u Njemačkoj dohodak stagnira i nema perspektive da će u idućem razdoblju rasti. Čim dohodak stagnira, onda stagnira ili pada turizam iz Njemačke, dijelom i Austrije, koji se nadoknađuje dijelom iz Poljske i Češke, ali ne u tolikoj mjeri, a pogotovo ne po pitanju potrošnje', smatra Jurčić.

Traženje dodane vrijednosti

Zanimljivo je promatrati i raspodjelu na jadranskoj obali. Prema podacima HTZ-a, sve više ih se odlučuje za hotelski smještaj, čija je popunjenost u srpnju rasla za 2,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane, za toliko je pao smještaj u domaćinstvima, dok su kampovi zabilježili minus od 1,1 posto. Čini se da sunce i more nisu više dovoljni za zadržavanje statusa 'hit destinacije'.

'Najveći je problem što se Hrvatska u turizmu stihijski razvija. Prije 20 godina smo znali kakve su se radile strategije i da treba povećati udio hotelskog smještaja u turizmu, jer je on puno kvalitetniji i omogućuje turizam s većim prihodima. Primjerice, jedan apartman za četiri osobe je jeftiniji od sobe u hotelu. No, s apartmanima i privatnim smještajem ne može se razvijati sportski, kongresni, zdravstveni i kulinarski turizam, što su sve turistički oblici s puno većom dodanom vrijednosti', ustvrdio je Jurčić.

Dodao je da raste i standard turizma, pa se u dva desetljeća od 'zimmer freija' došlo do toga da turisti za svoj novac žele dodatne sadržaje poput restorana, igraonica, teretana i drugih oblika ispunjavanja slobodnog vremena, neovisno o vremenskim prilikama.

Spasit će nas vrijeme i umirovljenici?

A kad smo već kod vremenskih prilika, ekonomist smatra da će o tome ponajviše ovisiti rezultati u kolovozu. Priče o 'ferragostu' su odavno zaboravljene, jer Talijani već čitavo desetljeće na istočnu obalu Jadrana stižu u sve manjem broju.

'Sad nam vrijeme može promijeniti jedan do dva posto turističke realizacije. Ako meteorolozi najave da će sljedeći tjedan biti ružno vrijeme, onda će dosta turista otkazati smještaj ili ga oni koji su računali rezervirati 'last minute' neće rezervirati', ustvrdio je Jurčić.

Meteorolozi su najavili toplinski val koji bi se mogao i oduljiti, pa bi po toj logici, kolovoz ipak mogao biti 'u plusu'. Ako i ne bude, Jurčić 'spas' turističke sezone vidi u probranoj klijenteli.

'Malo bogatija, 'zlatna generacija' bogatih umirovljenika dolazi u rujnu i listopadu, pa bismo mogli očekivati, ako ćemo u kolovozu imati minus od jedan ili dva posto, od generacije treće dobi, da bismo mogli imati jedan ili dva posto više kroz rujan i listopad, ako vrijeme bude dobro', zaključio je Jurčić.