Prema prvoj procjeni DZS-a, inflacija je u travnju skočila za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec lani. Procjena harmoniziranog indeksa Eurostata navodi da su cijene u Hrvatskoj u istom razdoblju skočile za 5,4 posto. Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za energiju iznosi 17,5 posto, za usluge 8,2 posto, za hranu, piće i duhan 3,5 posto, a za industrijske neprehrambene proizvode bez energije -0,6 posto.

Gora od nas samo je Bugarska, a u gostima na N1 bio je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Kazao je da, budući da nemamo proizvodnje, ovisimo o globalnim trendovima te da je sve ovo bilo očekivano. Istaknuo je da se struktura gospodarstva nije promijenila, da su porasle cijene nafte, a bliži se i turistička sezona.

'Vlada kratkoročno pokušava tome doskočiti zamrzavanjem cijena, ali za dvije ili tri godine to će doći na naplatu, a svi će troškovi biti prebačeni na potrošače, na građane. Kao uvijek', govori. Tumači da je inflacija znak bolesti.

' Ona ukazuje na to da nešto nije u redu i kao kod bolesti, ako nešto nije u redu, radite pretrage kako biste otkrili zašto nije u redu. Kad to otkrijete, onda liječite bolest. Nažalost, kod nas se inflacija "ne liječi". Dapače, ako cijene nafte ostane oko 120 američkih dolara po barelu, možemo već tijekom ljeta očekivati inflaciju na oko sedam posto', predviđa za N1.

Ističe da su vladajući imali vremena reagirati te da nedostaju dugoročna rješenja.

'To znači da razmišljaju samo od izbora do izbora, kako ih dobiti. Ako ih izgube, kasniji problemi bit će nečiji drugi problemi, a ako ih dobiju, novim kratkoročnim mjerama će ići u kampanju novih i tako u krug. Realno, unutar dvije godine se može napraviti kvalitetna strategija razvojne politike, a u naredne dvije i provedba. To nismo vidjeli. Dakle, u deset godina ništa nisu napravili kako bi pronašli rješenja za rast inflacije', tvrdi Jurčić te propitkuje dalje.

'Kad je stigla korona, mogla je donijeti i nešto dobro. Naime, pandemija je pokazala u kakvom nam je stanju gospodarstvo i moglo se raditi na rješenjima, tamo gdje su najpotrebnija. Evo, prošlo je već šest godina, ali jedina rješenja su zamrzavanja cijena. Kakva su to rješenja?', pita.

Na pitanje o tome koliko još inflacija može rasti, Jurčić kaže da smo 'vidjeli s početkom rata u Ukrajini da može doći i do 12 posto, da je na razini EU-a bila oko osam posto. Kad nemate proizvodnju i vlastite alate za obuzdavanje inflacije, ovisite o vanjskim faktorima', govori.

Mišljenja je da se s Bugarskom ne bi trebalo uspoređivati, a što se tiče razvoja situacije, nije preveliki optimist.

'Ne može se zauvijek vladinim mjerama ublažavati trenutne udare. Građani će to kasnije platiti i neće izbjeći povećane troškove. Također, u ekonomiji sam više od 50 godina i vidim da je sve manje ljudi koji bi mogli kreirati sustavnu i stručnu razvojnu politiku za Hrvatsku. Nedostaje nam stručnog kadra i strategija kako unaprijediti standard i donijeti rješenja za bolje sutra', zaključio je Jurčić za N1.