Investicije u hotele i kampove kroz osam godina stvore novu dodanu vrijednost u visini investicije, a kroz 12 godina državi uplate kompletnu vrijednost investicije samo kroz fiskalna i parafiskalna davanja. Mnoge nama turistički konkurentne zemlje aktivno i sustavno potiču takve investicije, a u ukupnom smještaju u Hrvatskoj, hoteli i kampovi čine svega 9,5 posto
Ulaganja šest vodećih domaćih hotelskih kompanija u obnovu ili izgradnju 20 hotela i kampova s četiri ili pet zvjezdica u proteklih su devet godina iznosila ukupno 570 milijuna eura, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge turizma (HUT).
Te su investicije, pokazalo je istraživanje, stvorile novu dodanu vrijednost u svom iznosu već u roku od osam godina, dok je za kompletnu otplatu u vidu fiskalnih i parafiskalnih nameta državi potrebno 12 godina. No, to je samo jedan dio benefita ulaganja u hotelske i kamperske smještajne kapacitete, pogotovo ako znamo da turizam u cjelini čini jednu petinu ukupnog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda.
Kako hoteli i kampovi čine svega 9,5 posto ukupnog turističkog smještaja u Hrvatskoj, onda je znakovito da su navedene investicije povećale direktni i indirektni turistički prihod za 319,75 milijuna eura na godišnjoj razini te omogućile zapošljavanje 1483 osobe u samim hotelima i kampovima te 1175 zaposlenih u povezanim aktivnostima.
Pritom su godišnja fiskalna i parafiskalna davanja iznosila 47,27 milijuna eura, uz jednokratna indirektna davanja državi po osnovi plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na opremu i namještaj u visini 54,14 milijuna eura.
vezane vijesti
Smanjenje negativnih utjecaja
Sve je ove brojke, istaknuto je na konferenciji za medije HUT-a, moguće svesti na nekoliko zajedničkih nazivnika. Naime, na svaki investirani milijun eura u smještajne kapacitete u hotelima i kampovima moguće je očekivati godišnje povećanje direktnog i indirektnog prihoda od turizma od 560.666 eura, gotovo pet zaposlenih, godišnje povećanje fiskalnih i parafiskalnih davanja u visini 82.836 eura, te jednokratna davanja državi od 94.880 eura.
'Hoteli generiraju puno duži turistički promet i veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje opterećenje prirodnih resursa i infrastrukture. Poticanjem investicija u primarno hotelski smještaj možemo stoga istovremeno povećati ekonomske koristi i smanjiti negativan utjecaj turizma kakvog imamo sada na lokalnu zajednicu i okoliš', naglasio je direktor HUT-a, Veljko Ostojić.
Bespovratna sredstva i turističke banke
Iako su samo navedene investicije vrijedne i značajne, Hrvatska nema razvijen sustav poticanja investicija u turizam, napose u hotelski smještaj.
'Hrvatski turistički sektor ima projekata u raznim fazama gotovosti u iznosu od pet milijardi eura i postoje mogućnosti da se ti projekti pokrenu. Svaka inicijativa u obliku povrata ulaganja značila bi za investitore veću mogućnost ulaska u posao, uz adekvatni zakonski okvir', poručio je Ostojić.
Pritom je naveo što sve Hrvatska nudi investitorima. Ulaganja u hotele s četiri i pet zvjezdica su nedavnim izmjenama prebačena u Zakon o turizmu koji za takve investicije jamči smanjenje poreza na dobit. Uz to, HBOR je imao poticaje za održivi turizam, gdje su sredstva iskorištena, ali je i dalje aktivna standardna kreditna linija za male i srednje poduzetnike.
No, Austrija ima turističku banku koja daje povoljne kredite za razvoj hotelijerstva. Sličnu instituciju planiraju osnovati i u Mađarskoj, koja je za turizam izdvojila 750 milijuna eura. Hoteli su mogli aplicirati za poticaje u iznosu od dva do pet milijuna eura za obnovu i gradnju smještajnih kapaciteta, uz priznavanje od 10 do 50 posto prihvatljivih troškova. U Portugalu i Grčkoj se kombiniraju bespovratna sredstva i kreditne linije, a Albanija ima sniženu stopu PDV-a za izgradnju hotela s četiri i pet zvjezdica i to s 20 na svega šest posto.
Cijene se ne bi trebale znatnije mijenjati
Stoga Ostojić predlaže uvođenje bespovratnih sredstava za gradnju, proširenje te povećanje kategorizacije smještajnih kapaciteta s četiri i pet zvjezdica te za razvoj hotelskih sadržaja, ali i difuznih i integralnih hotela. Uz to, predlaže i subvencionirane kamatne stope za izgradnju i razvoj hotelskih i tzv.mixed-use kapaciteta uz srednji i viši intenzitet potpore. Upravo su mixed-use kapaciteti u Hrvatskoj, istaknuo je, tabu tema.
'Oni su u svim analiziranim zemljama zakonski prepoznati i definirani. Recimo, u rekonstrukciji jednog turističkog naselja, nema razloga da se manji dio tih smještajnih jedinica ne obnovi novcem privatnih investitora uz model 'sell and lease back'. To nisu jedinice u kojima će investitori stanovati ili njima upravljati, to čini hotelskakompanija, ali će se tako poboljšati stopa povrata i ubrzati investicijski ciklus. Siguran sam da bi 10 do 15 posto jedinica, koje bi tome mogle biti zahvaćene i financirane, bile nešto što bi popravilo isplativost investicije i to hrvatskom turizmu treba. Pažljivom regulacijom treba pratiti što se događa i spriječiti neželjene efekte', ustvrdio je Ostojić.
Pritom se, istaknuo je, cijene smještaja ne bi trebale znatnije mijenjati. Iako je to tema o kojoj se govori tijekom svake turističke sezone, Ostojić ističe da hoteli i kampovi velikog broja zvjezdica nisu podlegli trendu neopravdanih poskupljenja.
'Na dan 15. kolovoza prošle godine naši hoteli s pet zvjezdica su bili popunjeni 95 posto, kampovi 100 posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto. Tolika popunjenost u špici sezone, kad su cijene najviše, govori nam da su te cijene prihvatljive za goste kojima su namijenjeni', zaključio je direktor HUT-a.
