Švicarski franak ove je godine već ojačao 3,5 posto prema američkom dolaru nakon rasta od 12,7 posto tijekom 2025. Krajem siječnja dotaknuo je tako najvišu razinu u posljednjih 11 godina.

Razlozi jačanja uglavnom dolaze izvana: nepredvidiva američka trgovinska politika, sumnje u neovisnost američke središnje banke te rastuće geopolitičke napetosti. U takvom okruženju kapital se povlači iz rizične imovine i seli u valute koje se percipiraju kao stabilne.

Sigurna luka koja komplicira monetarnu politiku

Za Swiss National Bank (SNB) jačanje franka predstavlja ozbiljan problem te njezin predsjednik Martin Schlegel otvoreno priznaje da geopolitička nestabilnost ima izravan učinak na tečaj, javlja CNBC.

'Daljnja geopolitička eskalacija znači još više neizvjesnosti. To nije dobro ni za švicarski franak ni za Švicarsku jer je franak sigurna valuta. Kad god u svijetu raste nesigurnost, franak jača, a to znatno otežava vođenje monetarne politike', rekao je Schlegel.

Za razliku od većine razvijenih gospodarstava, Švicarska se ne bori s inflacijom. Naprotiv, stopa rasta cijena iznosi tek 0,1 posto dok je ključna kamatna stopa već na nuli.

Izvozna ekonomija pod pritiskom snažne valute

Jačanje franka pojačava deflacijske pritiske u gospodarstvu koje snažno ovisi o izvozu, no zbog strukture švicarskog izvoza jača valuta ne dovodi do očekivanog pada potražnje.

'Švicarski franak ostaje snažan dijelom zato što je potražnja za mnogim švicarskim izvoznim proizvodima relativno neosjetljiva na cijenu', ističe Giuliano Bianchi iz Quantitas Institutea.

Dodaje da u sektorima poput farmaceutike, precizne industrije i usluga visoke dodane vrijednosti jačanje valute ne smanjuje bitno inozemnu potražnju, čime se slabi mehanizam koji bi inače stabilizirao tečaj.

'To dodatno komplicira posao središnje banke jer snažan franak snižava uvoznu inflaciju i pritišće marže izvoznika, što se prelijeva na plaće i ulaganja u trenutku u kojem je inflacija već iznimno niska', upozorava Bianchi.

Povratak negativnih kamata više nije isključen

Švicarska je 2022. završila sedmogodišnje razdoblje negativnih kamatnih stopa, izrazito nepopularnih među štedišama i bankama. Ipak, povratak takvoj politici više nije tabu.

'Prag za ponovno uvođenje negativnih kamata sada je viši nego prije, ali ako bude potrebno, spremni smo opet ići ispod nule', poručio je Schlegel.

Drugi alat koji stoji na raspolaganju SNB-u su intervencije na deviznom tržištu, no one danas nose znatno veći politički rizik nego ranije.

Sjedinjene Američke Države već su u prošlosti optuživale Švicarsku za valutne prakse koje navodno narušavaju trgovinsku ravnotežu, a zemlja se našla i na američkom popisu partnera čije se monetarne politike pomno prate. Administracija predsjednika Donalda Trumpa već je pokazala spremnost povezivati carine i valutnu politiku.

Unatoč tome, iz SNB-a poručuju da su spremni djelovati.

'Spremni smo intervenirati na deviznom tržištu ako to bude potrebno', naglasio je Schlegel.

Dugoročno: Franak ostaje snažan

Unatoč kratkoročnim dilemama, analitičari smatraju da je snaga švicarskog franka dugoročna pojava. Lloyd Harris iz Premier Miton Investorsa ističe da temeljni faktori i dalje idu u prilog švicarskoj valuti.

'Dugoročno gledano, švicarski franak je najjača valuta na svijetu i vrlo je vjerojatno da će ostati otporan i ove godine', navodi Harris.

Kao ključne razloge ističe visoke cijene zlata, status sigurne luke u vrijeme geopolitičkih napetosti te trajni višak na tekućem računu.

Švicarska narodna banka tako se nalazi između dvije vatre: potrebe da spriječi deflaciju i očuva gospodarski rast te rizika da svaki njezin potez na valutnom tržištu izazove međunarodne političke napetosti.

Ipak, poruka iz Davosa je jasna: stabilnost cijena ima prednost.

'Naš je zadatak osigurati stabilnost cijena. Učinit ćemo ono što je potrebno da ostvarimo taj cilj', poručio je Schlegel.