Nakon 20 paketa sankcija koje je Europska unija uvela Rusiji od početka invazije na Ukrajinu, u Bruxellesu tvrde neki da se u ruskom gospodarstvu napokon počinju pojavljivati ozbiljne pukotine. Premda Moskva nastavlja rat i ne pokazuje spremnost na ustupke u pregovorima, europski dužnosnici smatraju da gospodarski pritisak polako ostavlja posljedice
Rusko Ministarstvo gospodarskog razvoja objavilo je da se rusko gospodarstvo između siječnja i ožujka smanjilo za 0,3 posto, što je prva kontrakcija još od početka 2023. godine. Proračunski deficit narastao je na oko 60 milijardi dolara, odnosno 51 milijardu eura, čime je već premašen godišnji cilj.
Inflacija se zadržava na gotovo šest posto unatoč vrlo visokim kamatnim stopama od 14,5 posto, rusko tržište dionica slabi još od ožujka, a ruska središnja banka upozorava na ozbiljan manjak radne snage, piše Euronews.
Čak je i Vladimir Putin priznao da stanje nije onakvo kakvim ga Kremlj želi prikazati. Prošlog mjeseca zatražio je od svojih suradnika objašnjenje 'zašto putanja makroekonomskih pokazatelja trenutačno zaostaje za očekivanjima' te pozvao na dodatne mjere za obnovu gospodarskog rasta.
vezane vijesti
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tvrdi da sankcije imaju stvaran učinak. 'Da, sankcije snažno pogađaju rusko gospodarstvo. Posljedice ruskog rata građani plaćaju iz vlastitog džepa', rekla je von der Leyen. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot poručio je da 'rusko gospodarstvo tone u krizu', dok je švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson zaključila da 'sankcije djeluju'.
Bruxelles sada pokušava uvjeriti ostale članice skupine G7, posebno SAD, da uvedu koordiniranu zabranu pomorskih usluga za ruske naftne tankere kako bi dodatno povećali troškove transporta i smanjili prihode Moskve od izvoza energenata.
No taj je plan zasad usporen zbog poremećaja na energetskom tržištu nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Upravo je rast cijena nafte Rusiji donio svojevrsni predah – prihodi od prodaje nafte skočili su s 9,7 milijardi dolara u veljači na 19 milijardi dolara u ožujku.
EU sada želi preokrenuti taj trend i vratiti pad cijene ruske nafte Urals koji je bio vidljiv prije zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Europski dužnosnici vjeruju da bi kombinacija strožih mjera protiv ruske 'flote iz sjene', zabrane pomorskih usluga i ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu mogla dodatno pojačati pritisak.
'Vidimo dvije stvari istovremeno – Rusija mora trošiti ogromne količine novca kako bi održala ratni stroj, a sankcije pritom stvarno djeluju', rekao je jedan europski diplomat.
Nije baš tako jednostavno
No proglašavanje pobjede sankcija zasad je daleko od jednostavnog. Rusija je danas najviše sankcionirana zemlja na svijetu, s oko 300 milijardi dolara zamrznutih deviznih rezervi i desecima banaka isključenih iz međunarodnih platnih sustava.
To je Moskvu prisililo da se više oslanja na kineski juan i kriptovalute kako bi zaobišla ograničenja. Istodobno su brojne zabrane izvoza i uvoza smanjile pristup sofisticiranoj tehnologiji i zapadnom znanju, što dugoročno slabi rusku sposobnost inovacija i razvoja.
Laura Solanko iz finske središnje banke smatra da su sankcije značajno promijenile rusko gospodarstvo.
'Pristup globalnim financijskim tržištima praktički je zatvoren, što znači da država i privatni sektor financiranje moraju pronalaziti unutar zemlje. Trgovina se prebacila na druge valute, bankarski sektor se dedolarizirao, a pristup mnogim visokotehnološkim proizvodima je ograničen. Sve su to dodatni troškovi za poslovanje', rekla je Solanko za Euronews.
Zapadne obavještajne službe pritom sumnjaju da Moskva manipulira službenim podacima kako bi prikrila stvarne razmjere gospodarskih problema. Čak je i guvernerica ruske središnje banke Elvira Nabiullina javno pozvala na veću transparentnost u prikazivanju ekonomskih pokazatelja.
Ni blizu kolapsa
No unatoč svim problemima, rusko gospodarstvo zasad nije ni blizu kolapsa. Moskva je uspjela izbjeći tri scenarija kojima su se mnogi na Zapadu nadali – dugotrajnu recesiju, državni bankrot i masovne društvene nemire.
Ključ opstanka leži u ratnoj ekonomiji koju je Kremlj izgradio nakon invazije na Ukrajinu. Ruska vojna potrošnja porasla je s 65 milijardi dolara 2021. godine, odnosno 3,6 posto BDP-a, na čak 190 milijardi dolara prošle godine, što predstavlja 7,5 posto BDP-a.
Ogromna državna ulaganja potpuno su preoblikovala rusku industriju i tržište rada. Tvornice rade danonoćno proizvodeći oružje i streljivo, što stvara stalnu potražnju za energijom, resursima i radnicima te održava gospodarsku aktivnost. Rusija je u rat ušla i s relativno niskim omjerom javnog duga i BDP-a, što Kremlju daje dodatni fiskalni prostor za financiranje rata.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine rasti 1,1 posto, slično kao i lani. To je više od očekivanog rasta najvećih europskih gospodarstava poput Njemačke, Francuske i Italije. Timothy Ash iz britanskog think tanka Chatham House upozorava da sankcionirane ekonomije često dugo opstaju, iako postupno slabe. 'Sankcionirane ekonomije obično traju dugo. Ne funkcioniraju dobro, ali rijetko kolabiraju', rekao je Ash.
Dodaje ipak da su znakovi iscrpljenosti danas puno vidljiviji nego prije nekoliko mjeseci. 'Ako pogledate ukupnu sliku, Rusija je vrlo blizu recesije, čak i uz više cijene energije. Da sam u Kremlju, danas bih bio zabrinutiji nego prije šest mjeseci', zaključio je.
