osvrt katarine ott

Kritika s Instituta za javne financije: 'Vlada najavljuje decentralizaciju države, ali nije definirala rokove'

24.08.2021 u 10:52

Bionic
Reading

Katarina Ott s zagrebačkom Instituta za javne financije upozorava kako je Vlada najavila daljnju decentralizacija države, uz poticanje funkcionalnog spajanja lokalnih jedinica, ali nije definirala čvrste rokovi njezine provedbe

'Vlada je napravila plan oporavka države koji predviđa i reformu lokalne samouprave. Europska unija (EU) je taj plan podržala i spremna ga je financirati. Plan svakako treba pozdraviti, jer u državi s brojnim lokalnim jedinicama koje imaju izrazito mali broj stanovnika i vrlo niske prihode, odavno se očekuje njihovo ne samo funkcionalno, već i stvarno spajanje. No, kako je takvih planova i projekata već bilo, a nisu se uspijevali realizirati, neophodno je što prije definirati ono čega u ovom planu nema, a to su čvrsti rokovi provedbe svih planiranih podfaza i usluga', kaže Ott u svom osvrtu 'Funkcionalna i održiva lokalna samouprava u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026.'.

Funkcionalno, pa i stvarno spajanje više je nego neophodno u državi s tako velikim brojem lokalnih jedinica, s pedesetak općina koje broje manje od tisuću stanovnika, s drastičnim razlikama među njima, ne samo po broju stanovnika (najmanja ih ima samo 137, a najveća čak 16.500) već i po prihodu po stanovniku (najniži je 1.700, a najviši čak 27.000 kn).

„I nije točno da se one nisu voljne mijenjati i popravljati. U razdoblju 2015. - 2021., pod utjecajem aktivnosti Instituta za javne financije, uz podršku Ministarstva financija tim aktivnostima, prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica popravila se s 1,8 na 4,5. Dok je primjerice proračun za građane 2015. objavilo samo 1% općina, 2021. ga je objavilo čak 80%. Informiranje, promoviranje tema, poticanje, promjene zakona i propisa, sve to mora rezultirati promjenama“, smatra Ott.

U Planu teškom 6,3 mlrd. eura, predviđa se daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave, a među reformama su funkcionalna i održiva lokalna samouprava i predviđene investicije za daljnju optimizaciju i decentralizaciju poticanjem funkcionalnog spajanja jedinica. Zbog nezadovoljavajuće razine kvalitete usluga, slabog administrativnog i fiskalnog kapaciteta te nedostatka transparentnosti, cilj je funkcionalnim povezivanjem lokalnih jedinica uspostaviti učinkovite, kvalitetne i transparentne usluge, kako bi građani bez obzira gdje žive imali jednake mogućnosti zadovoljavanja svojih potreba i interesa.

Za reformu lokalne samouprave Planom je predviđeno 21,6 mil. kuna, definirane su faze i podfaze provedbe te usluga koje će trebati financirati, no rokovi su nažalost utvrđeni samo za faze, ali ne i za podfaze provedbe i predviđene usluge. Dodatni razlog za zabrinutost izaziva činjenica što se u Planu na više mjesta spominje kako će mu kao podloga poslužiti rezultati projekta Ministarstva uprave „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

'Naravno, dobro je da se ne kreće svaki put iznova od nule i da se namjeravaju koristiti rezultati već provedenih projekata, no što znamo o tom prethodnom projektu? Na mrežnoj stranici Ministarstva uprave stoji da je riječ o projektu vrijednom 20,1 mil. kn, koji će se provesti od 11. prosinca 2018. do 11. prosinca 2020., s ciljem „unaprjeđenja učinkovitosti sustava javne uprave kroz optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave što bi rezultiralo povećanjem kvalitete javnih usluga koje se pružaju građanima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Prema tome bi taj projekt već trebao biti završen, no javno dostupnih službenih informacija o njegovoj izradi i rezultatima – nema', napominje Ott.

Dodaje kako je očito riječ o projektu sličnog sadržaja, pa i vrlo slične financijske težine (21,6 naspram 20,1 mil. kn), koji je već trebao biti završen, a provedba Plana bi se na njega trebala osloniti, javnosti bi trebali biti poznati rezultati tog projekta. Ott ističe kako je jedan od ciljeva Plana i povećanje transparentnosti sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, te je neophodno i povećanje transparentnosti sustava središnje države. Sve to zahtijeva urgentnu objavu rezultata spomenutog projekta optimizacije, te rokova svih podfaza i usluga predviđenih Planom, uz redovito praćenje pridržavanja tih rokova i objava rezultata tog praćenja, odnosno rezultata svih podfaza i usluga.

Nadalje, hitno treba prirediti što jasniji i jednostavniji, praktični vodič, svojevrsni priručnik s informacijama o Planu i mogućnostima koje nudi lokalnim jedinicama i koristiti ga za podizanje svijesti, informiranje i uključivanje ciljnih skupina (kako izvršnih, tako i predstavničkih tijela vlasti županija, gradova i općina), krajnjih korisnika (građana, njihovih udruga, poslovnih subjekata), ali i medija (posebice lokalnih) u funkcionalno i stvarno spajanje jedinica.