Ta će se konferencija u organizaciji HGK održati 9. i 10. rujna u zagrebačkoj Laubi sa više od 600 sudionika iz Hrvatske i 20 zemalja svijeta te uz podnaziv 'Re: Start' pružiti odgovore na mnoga pitanja o održivom i zelenom poslovanju, novim načinima poslovanja i djelovanja, ali i kritikama na račun održivosti, kazala je direktorica HGK sektora za industriju i održivi razvoj Marija Šćulac.

Najavila je sudjelovanje brojnih domaćih i stranih stručnjake te primjere prakse održivog poslovanja iz Japana i drugih zemalja, kao i teme povezanosti održivosti, profitabilnosti i konkurentnosti, upravljanja javnim bogatstvom u javno-privatnom savezništvu, može li Europa (po)ostati zelena, je li održivost stvarni pokretač ili samo marketinški trik, i druge.

U sklopu konferencije održat će se i prvo natjecanje startupova na tu temu, za što je prijavljeno inovativnih 24 projekata, od kojih će najbolji osvojiti 5.000 eura, a dodijelit će se i HGK ESG nagrade za održivost.

I Šćulac i potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na pitanje novinara koliko su već sada hrvatska poduzeća održiva rekli su da oko 50 poduzeća za sada imaju obvezu podnositi izvješća o održivosti, ali da to, dodao je Radoš, ne znači i da su održiva, te da u HGK zapravo i ne znaju odgovor koliko je održivih poduzeća u Hrvatskoj, ali po produktivnosti za prosjekom EU zaostaju oko 40 posto te tek treba stvoriti osnove za održivost.

Većina poduzeća za održivo financiranje, ali slabo poznaju modele tog financiranja

Radoš je iznio i podatke iz novog istraživanja HGK o održivosti provedeno na 194 poduzeća, od kojih gotovo 60 posto smatra da je održivo financiranje odnosno primjene ESG načela relevantna za poslovni model.

Ipak, njih 70 posto tek djelomično poznaju modele održivog financiranje, a samo ih 20 posto i koristi neki model, za što je Radoš rekao da je dobra poruka financijskim institucijama.

'Sredstva su dostupna svima, ima raznih izvora, HBOR, HAMAG-BICRO, NPOO i druga, kao i banke, koje se oko toga ‘polako’ bude', dodao je Radoš, podsjetivši da je iz NPOO-a od ukupnih 10 milijardi eura za zelenu tranziciju dostupno oko 39 posto ili oko 4 milijarde eura. To će biti potrošeno do 2026.

Oko financiranja u EU rekao je da je po podacima ECB-a udio održivih kredita u 2023.-2024. iznosio tek 2 do 3 posto te da se svi nadaju rastu tod udjela u idućem financijskom razdoblju, kada se očekuje da će u EU oko 30 posto sredstava biti namijeneno za aktivnosti održivosti i borbe protiv klimatskih promjena.

'Glavni problemi oko održivog financiranja su administrativni komplicirani zahtjevi, nedostatak informacija i edukacije, koju treba pojačati, kao i podršku države, što poduzeća i očekuju', istaknuo je Radoš.

Očekuje se i da će se i hrvatska poduzeća u idućem razdoblju tome više okrenuti, jer sada, po istraživanju HGK, oko 40 posto njih izrađuje, ali i oko 40 posto ne izrađuje izvještaje o održivosti, i pitanje je koliko će ih to i morati raditi jer do 2028. postoji odgoda, a i po odredbama iz EU to moraju samo oni sa tisuću i više zaposlenih.

Istraživanje HGK je pokazalo i da oko 40 posto hrvatskih poduzeća za održivo financiranje u idućih pet godina treba manje od oko 2 milijuna eura, a njih oko 20 posto 2 do 5 milijuna eura, dok ih najviše zanima zeleno, tranzicijsko i društveno financiranje, te za energetski učinkovite i projekte obnovljivih izvora.

Od financijskih instrumenata najviše ih zanimaju projektno financranje, održivi krediti i leasing.

'Većina poduzeća prepoznaju važnost ESG tj. održivosti za konkurentnost, i svima je to izazov, posebice u prerađivačkoj industriji, ali su im izvori financiranja već dugo ‘trn u oku’ i treba ih više i da uvjeti budu jednostavniji. Održivost ne znači samo izvještavanje o ESG i slično, nego i koliko stvarno poslovanje pridnosi zaštiti i napretku i produktivnosti, i radnicima i okolišu', zaključio je Radoš.