Njemačka je odluku Europske komisije o ublažavanju zabrane motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine proglasila velikom pobjedom za svoju automobilsku industriju. No kritičari upozoravaju da bi taj potez mogao imati sasvim suprotan učinak: dati kineskim proizvođačima dodatno vrijeme da još više učvrste svoju prednost – ne samo u Europi, nego i na tržištima u razvoju
Europska komisija tvrdi da novi automobilski paket uspijeva uskladiti klimatske ciljeve i potrebu očuvanja konkurentnosti europske industrije. Analitičari s lijevog spektra i dio europarlamentaraca smatraju, međutim, da se time ne rješavaju ključni problemi europske autoindustrije.
Sniženi klimatski cilj i veća fleksibilnost
Komisija je smanjila planirani cilj za 2035. godinu sa stopostotnog smanjenja emisija u odnosu na 2021. na 90 posto. Preostalih deset posto trebalo bi se nadoknaditi ulaganjima u zeleni čelik i alternativna goriva.
Istodobno je udovoljila jednom od glavnih zahtjeva industrije – dopušteno je da se i nakon 2035. godine proizvode plug-in hibridi, klasični motori s unutarnjim izgaranjem te tzv. produživači dometa, mali benzinski motori koji služe isključivo za punjenje baterija, piše Politico.
Kritike: Tehnološki jaz ostaje
'Paket ne rješava nijedan strukturni problem europskih proizvođača automobila, ni u Europi ni globalno', upozorava Nils Redeker, suvoditelj Jacques Delors Centra. 'Postoji ozbiljan tehnološki jaz između europskih proizvođača i onih u Kini, a ovaj paket ne pomiče stvari ni na jednom od tih polja.'
Prema njegovim riječima, dopuštanje hibrida moglo bi potaknuti europske proizvođače da nastave ulagati u prijelazne tehnologije umjesto da ubrzaju razvoj potpuno električnih vozila.
Kina već daleko ispred
Dok Europa raspravlja o kompromisima, Kina je u proteklih pet godina, uz snažnu državnu potporu, gotovo u potpunosti prešla na električna vozila i danas je više od 50 posto svih prodanih automobila u toj zemlji električno.
Prema podacima energetskog think tanka Ember, u prvih deset mjeseci ove godine električna vozila činila su četvrtinu globalne prodaje automobila, što je snažan rast u odnosu na samo tri posto u 2019. godini.
Carine nisu zaustavile kineske proizvođače
Europska komisija lani je uvela dodatne carine na električna vozila proizvedena u Kini, no učinak je bio ograničen. Kineski proizvođači brzo su se prilagodili i na europsko tržište počeli plasirati plug-in hibride te su i dalje jako popularni među europskim kupcima.
Prema podacima Schmidt Automotivea, tri od 15 najprodavanijih plug-in modela u Europi ove godine proizvodi su kineskih marki. Istodobno je prodaja plug-in hibrida u prvih deset mjeseci porasla 43,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci udruženja proizvođača automobila ACEA.
Bitka za tržišta u razvoju
Iako se europska rasprava fokusira na domaću proizvodnju, europski proizvođači automobila natječu se globalno, a tržišta u razvoju, poput Latinske Amerike i jugoistočne Azije, postaju sve važnija u toj utrci.
U Vijetnamu je udio električnih vozila u prodaji automobila s manje od jedan posto 2021. godine narastao na gotovo 40 posto danas, a Singapur i Vijetnam već sada imaju veći udio električnih vozila nego Europska unija.
'Tržišta u razvoju ogroman su plijen koji si Europa ne može priuštiti izgubiti', upozorava Chris Heron, glavni tajnik udruženja E-Mobility Europe, ističući da kineski proizvođači svakodnevno jačaju svoje pozicije u Latinskoj Americi i jugoistočnoj Aziji.