Kineski znanstvenici izgradili su u laboratoriju u Shenzhenu ono što Washington godinama pokušava spriječiti: prototip stroja sposobnog za proizvodnju najnaprednijih čipova koji pokreću umjetnu inteligenciju, pametne telefone i oružje ključno za zapadnu vojnu dominaciju, doznaje Reuters. Dovršen je početkom godine i trenutno se nalazi u fazi testiranja te zauzima gotovo cijeli prostor tamošnje tvornice.

Prema izvorima upoznatima s projektom, prototip je izgradio tim bivših inženjera koji su radili u nizozemskom divu ASML-u; oni su, naime, reverznim inženjeringom konstruirali strojeve za ekstremnu ultraljubičastu litografiju (EUV). Riječ je o tehnici 'urezivanja' mikroskopskih elektroničkih sklopova na silicijske pločice. Što su sklopovi manji, to su čipovi snažniji.

EUV strojevi nalaze se u središtu tehnološkog hladnog rata. Nizozemski ASML je jedina tvrtka na svijetu koja je ovladala tom tehnologijom, čime Zapad drži monopol nad naprednom proizvodnjom čipova, doznaje Reuters. Naime bez tih strojeva ne može funkcionirati ni Nvidia, danas najvrjednija svjetska kompanija i središnji igrač AI revolucije.

Rezultat državne strategije

Prema Reutersovim izvorima, kineski prototip je operativan i već generira EUV svjetlo, ali još ne proizvodi funkcionalne čipove. Dostupnost dijelova starijih ASML-ovih strojeva na sekundarnim tržištima omogućila je Kini izradu domaćeg prototipa, a ponekad se koristi mreža posredničkih tvrtki da bi se prikrilo tko je krajnji kupac. Izvori navode i da se u prototipu koriste komponente pod izvoznim ograničenjem iz Japana - Nikona i Canona. Nikon nije komentirao slučaj, a Canon je rekao da nije upoznat s tim navodima.

Izvori tvrde i da međunarodne banke redovito licitiraju stariju opremu za proizvodnju čipova, a oglasi na platformi Alibaba Auction pokazuju da su stariji ASML-ovi strojevi prodavani u Kini još u listopadu 2025. Oko stotinu inženjera koji su nedavno diplomirali radi na rastavljanju i ponovnom sastavljanju dijelova iz EUV i DUV (stariji strojevi za litografiju dubokog ultraljubičastog zračenja koji proizvode manje napredne čipove) strojeva, pri čemu svako radno mjesto snima pojedinačna kamera da bi se dokumentirao proces. Zaposlenici koji uspješno reaktiviraju komponente dobivaju novčane nagrade.

Kineski 'Projekt Manhattan'

Kineska vlada postavila je cilj proizvodnje radnih čipova na prototipu do 2028. godine. No izvori navode da je realniji rok 2030., što je još uvijek značajno prije nego što su analitičari procjenjivali, jer do sada se vjerovalo da će Kini trebati najmanje desetljeće da sustigne Zapad. Naime ona se i dalje suočava s velikim tehničkim izazovima, posebno u repliciranju preciznih optičkih sustava koje proizvode zapadni dobavljači.

Projekt je rezultat šestogodišnje državne strategije za postizanje samodostatnosti na tržištu čipova, jednog od najvećih prioriteta predsjednika Xi Jinpinga. Iako su kineske ambicije dobro poznate, razvoj EUV prototipa u Shenzhenu odvija se u tajnosti, a projekt se razvija pod okriljem Centralne komisije za znanost i tehnologiju, kojom upravlja Xijev bliski suradnik Ding Xuexiang.

U središtu operacije je velika IT kompanija koja koordinira mrežu tvrtki i istraživačkih instituta u cijeloj zemlji, s tisućama uključenih inženjera, a izvori je uspoređuju s Projektom Manhattan američke vlade tijekom Drugog svjetskog rata s ciljem izrade atomske bombe. 'Cilj je da Kina s vremenom može proizvoditi napredne čipove na strojevima koji su u potpunosti proizvedeni u Kini', rekao je jedan od izvora. 'Kina želi da Sjedinjene Države budu 100 posto izbačene iz svojih lanaca opskrbe.'

Regrutiranje bivših AMSL-ovih inženjera

Da bi izgradila prototip, Kina se oslanjala na opremu sa sekundarnog tržišta – uključujući dijelove starijih ASML-ovih strojeva – te na regrutiranje bivših ASML-ovih inženjera. Mnogi od njih, prema svjedočenjima, dobili su lažne identifikacijske iskaznice radi prikrivanja identiteta, a projekt je klasificiran kao strogo povjerljiv.

Da ponovimo: do sada je samo jedna tvrtka savladala tehnologiju EUV: ASML sa sjedištem u Veldhovenu u Nizozemskoj. Njihovi strojevi, koji koštaju oko 250 milijuna dolara, neophodni su za proizvodnju najnaprednijih čipova koje su dizajnirale tvrtke poput Nvidije i AMD-a, a proizvode ih proizvođači čipova poput TSMC-a, Intela i Samsunga.

ASML je izgradio svoj prvi radni prototip EUV-a 2001. godine, a za Reuters je rekao da su mu bila potrebna gotovo dva desetljeća i milijarde eura ulaganja u istraživanje i razvoj prije nego što su 2019. godine proizvedeni prvi komercijalno dostupni čipovi. 'Ima smisla to da tvrtke žele replicirati našu tehnologiju, ali to nije mali podvig', rekao je ASML za Reuters u izjavi.

Počevši od 2018. godine, Sjedinjene Države počele su vršiti pritisak na Nizozemsku da blokira ASML u prodaji sustava EUV Kini. Ograničenja su se proširila 2022. godine, kada je Bidenova administracija uvela sveobuhvatne kontrole izvoza osmišljene da bi se Pekingu onemogućio pristup naprednoj tehnologiji poluvodiča. Nijedan od njih nije prodan kupcu u Kini, rekao je ASML za Reuters.

Plan je bio spriječiti Kineze da uhvate korak sa Zapadom. Američki State Department izjavio je da je administracija Donalda Trumpa pojačala provedbu kontrole izvoza napredne opreme za proizvodnju poluvodiča te da surađuje s partnerima 'da bi zakrpala rupe u zakonu kako tehnologija napreduje'.

Izvozna ograničenja godinama su usporavala kineski napredak prema samodostatnosti u proizvodnji poluvodiča i proizvodnju naprednih čipova u Huaweiju, rekla su tri anonimna izvora za Reuters.

Žele se dokopati napredne tehnologije i znanja sa Zapada

Europski zakoni o zaštiti privatnosti ograničavaju ASML-u mogućnost praćenja bivših zaposlenika. Iako potpisuju ugovore o povjerljivosti, njihova primjena preko granica pokazala se iznimno zahtjevnom. ASML je 2019. godine dobio presudu vrijednu 845 milijuna dolara protiv bivšeg kineskog inženjera optuženog za krađu poslovnih tajni, no on je podnio zahtjev za stečaj i nastavio raditi u Pekingu uz potporu kineske vlade, pokazuje sudska dokumentacija. ASML je za Reuters istaknuo da, iako ne može kontrolirati gdje rade bivši zaposlenici, 'budno štiti' poslovne tajne i povjerljive informacije, a svi su vezani klauzulama o povjerljivosti.

Nizozemska obavještajna služba upozorila je u izvješću iz travnja da Kina koristi 'opsežne špijunske programe' kako bi se dokopala napredne tehnologije i znanja sa Zapada, uključujući novačenje 'zapadnih znanstvenika i zaposlenika visokotehnoloških tvrtki'.

Prema izvorima, upravo su ASML-ovi veterani omogućili proboj u Shenzhenu: bez njihova detaljnog poznavanja tehnologije rekonstrukcija strojeva bila bi gotovo nemoguća. Njihovo zapošljavanje dio je agresivnog kineskog regrutiranja stručnjaka za poluvodiče pokrenutog 2019. godine, uz poticaje poput bonusa od tri do pet milijuna juana (420.000 do 700.000 dolara) te subvencija za kupnju nekretnina, pokazuje Reutersova analiza politika.

Među regrutiranima je i Lin Nan, bivši voditelj tehnologije izvora svjetlosti u ASML-u, čiji je tim u Šangajskom institutu za optiku u 18 mjeseci prijavio osam patenata vezanih uz EUV izvore svjetla. Institut nije odgovorio na zahtjeve za komentar, a s Linom nije bilo moguće kontaktirati. Dvoje dodatnih izvora upoznatih s regrutacijom navelo je da su neki bivši državljani drugih zemalja dobili kineske putovnice i smjeli su zadržati dvojno državljanstvo. Kina ga službeno zabranjuje, a vlasti nisu odgovorile na pitanja o izdavanju putovnica.

U kineskom EUV pogonu

ASML-ovi najnapredniji EUV strojevi veličine su školskog autobusa i teže 180 tona. Nakon neuspjelih pokušaja kopiranja takvog dizajna prototip u Shenzhenu postao je daleko veći da bi se povećala snaga, navode izvori. Iako je kineski prototip grublji i tehnički jednostavniji, operativan je za testiranja.

Glavni problem je pribavljanje visokopreciznih optičkih sustava poput onih koje proizvodi njemački Carl Zeiss AG, ključni ASML-ov dobavljač. Zeiss nije komentirao slučaj. Sustavi rade tako da laserske zrake 50.000 puta u sekundi pogađaju rastaljeni kositar, stvarajući plazmu od 200.000 Celzijevih stupnjeva, a svjetlo se fokusira pomoću zrcala koja zahtijevaju mjesece izrade.

Prema izvorima, vodeći kineski istraživački instituti pomogli su u razvoju domaćih rješenja. Institut za optiku i mehaniku u Changchunu Kineske akademije znanosti postigao je proboj integracijom EUV svjetla u optički sustav prototipa, što je omogućilo njegov rad početkom 2025., premda optika i dalje zahtijeva značajne dorade. Institut nije odgovorio na zahtjev za komentar. U ožujku je na svojoj stranici objavio poziv PhD istraživačima litografije uz 'neograničene' plaće te istraživačke potpore do četiri milijuna juana (560.000 dolara) i dodatnih milijun juana osobnih subvencija.

Analitičar SemiAnalysisa i bivši inženjer ASML-a Jeff Koch ocijenio je da bi Kina ostvarila 'značajan napredak' ako izvor svjetla bude dovoljno snažan i pouzdan. 'Nema sumnje da je to tehnički izvedivo, pitanje je samo vremenskog okvira', rekao je, dodajući da Kina ima prednost jer komercijalni EUV sustavi već postoje i ne počinje se od nule.

Iako kineski prototip još nije konkurencija ASML-ovim strojevima, njegovo postojanje signalizira strateški pomak: unatoč sankcijama, blokadama izvoza i tehnološkoj prednosti Zapada, Peking bilježi napredak u području koje se smatra jednim od ključnih za buduću gospodarsku i vojnu moć. Ostaje pitanje kako će Washington i njegovi saveznici odgovoriti na ovu prekretnicu, a ona bi mogla odrediti daljnji tijek globalnog tehnološkog rivalstva, piše Reuters.