ŠTO ĆE REĆI NOVI SAVJET?

Eci, peci, pec: Ovo su tri opcije za povratak Ine

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 13:59
  • Objavljeno 19.01.2017 u 13:30
Nova ideja domaće politike: Spojiti Inu i HEP

Nova ideja domaće politike: Spojiti Inu i HEP

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Domaća politička elita iz dana u dan iznosi nove ideje za to kako kupiti Inu. Prvotni plan premijera Andreja Plenkovića da se Ina kupi prodajom četvrtine HEP-a sve više blijedi – javnost baš nije najbolje primila nakanu o privatizaciji HEP-a, ekonomisti također nisu bili oduševljeni, a sindikati su najavili i isključivanje struje ako se dirne u elektru. O sudbini Ine odlučit će Savjet o vraćanju Ine u hrvatske ruke, osnovan u četvrtak

Savjet pod imenom Savjet za pregovore s MOL-om vezano za mogući otkup dionica Ine čine premijer Plenković, potom potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ministar upravljanja državnom imovinom Goran Marić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić te državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić.

Velik je problem kad država nema novca, k tome je visoko zadužena (samo ove godine vratit ćemo 12 milijardi duga po kamatama), a preuzimala bi tvrtke koje je prodala prije samo nekoliko godina. Tportal donosi tri modela koja su se iskristalizira, a koje redom predlažu Most, SDP i naftni stručnjak Davor Štern.

1. MODEL: Most predlaže osnivanje društva za posebne namjene koje izdalo obveznice

Plenkovićev model od jučer ima nekoliko alternativa: Mostovu i SDP-ovu. Lider Mosta i predsjednik Sabora Božo Petrov stoji iza ideje da se osnuje 'društvo za posebnu namjenu' i da se ono zaduži kako bi se skrpalo za pola Ine.

Kako piše Večernji list, u to društvo država bi prenijela dionice Ine, ali i ostale vrijedne dionice iz svojeg portfelja. Onda bi se izdale obveznice, a dospijeće obveznica bi se isplaćivalo iz dobiti poduzeća koja bi ušla u 'društvo za posebne namjene'.

Obveznice su inače jedan od najsigurnijih i najkonzervativnijih oblika ulaganja baš zato što u duljem roku nose siguran prinos. Za obveznicu hibridnog poduzeća koje bi dug po obveznici vraćalo iz dobiti ulagači vjerojatno ne bi stajali u redu.

Most bi kupio Inu izdanjem obveznica tvrtke za 'posebne namjene', ali još nije siguran u to  Pixsell

Most bi kupio Inu izdanjem obveznica tvrtke za 'posebne namjene', ali još nije siguran u to Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Šćitar


2. MODEL: SDP predlaže energetski holding svih državnih kompanija koji bi uzeo kredit i kupio Inu

Na tragu Mostove ideje je i SDP-ov prijedlog, čiji je autor Branko Grčić, koji je bio potpredsjednik vlade Zorana Milanovića. On bi osnovao državni energetski holding u kojem bi bio HEP i 'druge državne energetske tvrtke', bez imenovanja tih drugih tvrtki. Holding bi uzeo kredit i kupio pola Ine.

Branko Grčić
drži da takvu akcije ne treba promatrati kao novi javni dug, već investiciju u svijetlu budućnost Ine, a time i Hrvatske.

'HEP i druge energetske tvrtke u državnom vlasništvu imaju potencijal za realizaciju te transakcije i to je puno bolja opcija od prodaje HEP-a', rekao je Grčić za Večernji.

SDP-ov ekonomski stručnjak predlaže osnivanje energetskog holdinga  Pixsell

SDP-ov ekonomski stručnjak predlaže osnivanje energetskog holdinga Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

3. MODEL: Štern predlaže da se država zaduži i kupi Inu tim novcem, pa poveže Inu i HEP u holding

Naftni stručnjak i bivši direktor u Ini Davor Štern ne vidi problem u tome da se država zaduži za dodatnih desetak milijardi kuna i preuzme Inu.

On ne isključuje ni opciju da se Ina i MOL spoje u jednu, kako kaže, veliku regionalnu naftnu kompaniju. U tako velikoj naftnoj kompaniji Ina tek ne bi došla do izražaja jer MOL godišnje ima oko 20 milijardi dolara prihoda, dok Ina prometuje 20 milijardi kuna.

Dodatno, predlaže da se i Ina i HEP povežu u holding. Takav holding bi imao godišnji prihod veći do 30 milijardi kuna i oko 20.000 zaposlenih.

Konačno, tu je i ideja da država kupi Inu na dug (bilo kreditom, bilo obveznicama) pa je onda ponudi građanima, a koji u bankama na štednji imaju oko 160 milijardi kuna. Oni bi onda pohrlili u banke, podizali svoju štednju i kupovali dionice Ine ne bi li naša najveća naftna tvrtka zadržala pridjev 'hrvatska'.

Davor Štern nije zabrinut zbog rasta javnog duga  Pixsell

Davor Štern nije zabrinut zbog rasta javnog duga Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list


A što o svemu misle ekonomisti?

Za sada niti jedan relevantan ekonomist nije pod imenom i prezimenom rekao: 'Ideja da se Ina kupi novim zaduženjem je genijalna.' Porazgovarali smo s nezavisnim ekonomistom Damirom Novotnijem, a on smisla ne nalazi ni u jednom modelu koje predlažu domaći političari i naftni eksperti.

Novotny napominje da MOL do prije dvadesetak godina nije ni postojao, a tada je Ina bila velik igrač na naftnom tržištu. 'Ali mi nikako da se otrgnemo od te percepcije prema kojoj je Ina još bitna na naftnom tržištu, po kojoj je Ina velika naftna tvrtka', rekao nam je Novotny te nastavio:

'MOL je prerastao Inu zato što se njime dobro upravljalo. A Ina je zapela i izgubila na značenju jer je politika u njoj predugo vodila glavnu riječ.'

Na pitanje kako komentira najzvučniji prijedlog, da se Ina i HEP spoje u holding, Novotny odvraća: 'Svi se bave nekakvim hibridnim prijedlozima koji nisu relevantni. Vlada taj mit da je Ina velika, da ona istražuje, da se u nju isplati ulagati. Ina već godinama ne ostvaruje dobre rezultate, a spajanjem s HEP-om ništa se ne bi dogodilo.'

Naime, spajanjem Ine i HEP-a nastao bi golemi holding, ali što bi se dobilo time? Ništa, jer je riječ o biznisima koji nisu kompatibilni i o dvije tvrtke koje imaju različite poslovne perspektive. Dok HEP posljednjih nekoliko godina raste i zarađuje u milijardama kuna, Ina zaostaje. HEP bi dakle u tom holdingu uvijek za sobom vukao Inu.

'HEP bi u budućnosti rastao kao poduzeće ako se u njega ne bude uplitala politika, dok za Inu to ne mogu reći. Spajanjem bi se dobila prosječna kompanija s prosječnim rezultatom i ne bi ostvarila nijedan cilj nacionalne ekonomije, ali i ekonomike poslovanja poduzeća', dodaje Novotny.

Damir Novotny političarima: Vaši prijedlozi su besmisleni  Pixsell

Damir Novotny političarima: Vaši prijedlozi su besmisleni Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Odbacuje i regionalno značenje takvog poduzeća jer su se karte već odavno podijelile. HEP naime ima tvrtku u Srbiji koja ostvaruje prihod od oko milijun eura, dok je energetska slika u BiH podijeljena na tri entiteta.

Zaključno, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak prije sjednice Vlade da niti jedna varijanta otkupa Ine ne smije biti financirana povećanjem duga te kako se konačno rješenje neće donijeti bez dogovora Mosta i HDZ-a. Dodao je pritom da nema ništa protiv Mostova modela.

S obzirom na to da je prethodna Vlada, koju su činili Most i HDZ, pala zbog zamršenih odnosa Ine, MOL-a i ljudi na obje strane te nedorečenih odnosa između koalicijskih partnera, ne treba očekivati da će konačna odluka o Ini biti brza te da će se lako postići dogovor o njoj.

435141,448967,458090,459893

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!