Globalni val ubrzanog naoružavanja nije zaobišao ni jugoistok Europe. U toj utrci sve ambiciozniji akteri postaju Hrvatska i Srbija, koje posljednjih godina ulažu milijarde eura u modernizaciju svojih vojski, istodobno podižući tenzije u regij, piše DW
Najnoviji povod za zabrinutost stigao je početkom mjeseca, kada su u javnost dospjele informacije o kineskim raketama zrak–zemlja CM-400 u arsenalu Vojske Srbije. Pojedini srpski tabloidi nazvali su ih provokativno ‘Zagrepčanke’, što je dodatno pojačalo nervozu u Hrvatskoj, i u političkom vrhu i u javnosti.
Neravnoteža u vojnoj moći
Detaljniji uvid u vojnu opremljenost dviju država pokazuje da takve reakcije nisu bez temelja. Srbija trenutno raspolaže širim spektrom oružja, uključujući naprednije sustave protuzračne obrane i razvoj bespilotnih letjelica, piše DW.
vezane vijesti
U Hrvatskoj to otvara šira pitanja – ne samo o usporedbi sa susjedom, nego i o dugoročnoj strategiji razvoja vojske. Iako su posljednjih godina u modernizaciju uložene milijarde eura, percepcija u javnosti je da Hrvatska vojska još uvijek ne djeluje dovoljno uvjerljivo.
Manje dijaloga, više oružja
Trend naoružavanja treba promatrati u širem globalnom kontekstu, u kojem države sve više ulažu u obranu zbog rastućih geopolitičkih napetosti. No, na Balkanu taj trend ima dodatnu dimenziju – pogoršane odnose među susjedima.
Takva dinamika smanjuje prostor za politički dijalog i povećava rizik donošenja ishitrenih odluka. Dok srpski predsjednik Aleksandar Vučić često nastupa samouvjereno i trijumfalistički, hrvatski politički vrh nerijetko je podijeljen i sklon međusobnim sukobima, uključujući predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
‘Nema realne opasnosti od sukoba’
Unatoč povišenim tonovima, analitičari smatraju da stvarna opasnost od oružanog sukoba zasad nije velika. Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić procjenjuje da bi eventualne napetosti mogle rezultirati tek incidentima nižeg intenziteta.
Prema njegovu mišljenju, ključni problem leži u politici Beograda. Od dolaska Vučića na vlast, odnosi Srbije s većinom susjeda – uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru – značajno su pogoršani.
Srbija, iako tvrdi da nema ofenzivne ambicije, nalazi se u okruženju država članica NATO-a, što dodatno ograničava prostor za ozbiljnije eskalacije.
Kosovo kao osjetljiva točka
Važan faktor u regionalnim odnosima ostaje i Kosovo. Nedavno američko opremanje kosovske vojske protuoklopnim sustavima Javelin izazvalo je dodatne reakcije u Beogradu.
Jakšić podsjeća i na sve tješnju suradnju Kosova s Hrvatskom i Albanijom, što u Srbiji izaziva nelagodu. Takve inicijative, iako ograničene u okviru NATO-a, često se koriste u domaćem političkom diskursu za podizanje tenzija.
Globalni kontekst pogoršava situaciju
Da se regionalne napetosti uklapaju u širi globalni trend, upozorava i stručnjak za međunarodne odnose Božo Kovačević. Prema njegovim riječima, sve veći broj država danas druge zemlje percipira kao sigurnosnu prijetnju.
Kovačević smatra da tvrdnje o navodnoj prijetnji ‘trojnog pakta’ Hrvatske, Kosova i Albanije nemaju realno uporište, ali priznaje da takva retorika ima snažan politički učinak.
Istodobno, globalna nestabilnost – od geopolitičkih sukoba do rasta cijena energije – dodatno potiče utrku u naoružanju, pa Balkan nije iznimka, već dio šire slike.
