Upitan o komentaru prve godine pontifikata pape Lava, rekao je: "Bilo bi pretenciozno s moje strane iznositi nekakve apodiktičke sudove o njegovom pontifikatu, no medijski gledano svakako je najzanimljivija jedna vrsta njegova prijepora s politikom i državnim odlukama američkog predsjednika Trumpa", rekao je za N1.

Dodao je da su poruke mira, koje su uobičajene, sad postale problematične jer je, kaže, došlo do raskoraka između jedne tipične ovozemaljske državne politike koja ima brojne kontroverze i koja dovodi do stanovitih razdora u međunarodnim odnosima.

"S druge strane imamo dosljedno stajalište jednog pape koji je vjeran crkvenom učenju i svom poslanju", naglasio je.

Hrvatski katolici, smatra, zasad nemaju problema s pontifikatom ovog pape.

"Neki aspekti pontifikata bivšeg pape su izazivali određene prijepore. Trebamo razlučiti državno političku dimenziju od religijske. U konačnici, rimski papa je i državni poglavar", poručio je.

Pitanje kanonizacije Alojzija Stepinca, kaže, povlačit će se sve dok ne bude riješeno. "U hrvatskom slučaju to pitanje ima širu pozadinu od samog pitanja kanonizacije, otvara bolne točke interpretacije hrvatskog 20. stoljeća, posebice Drugog svjetskog rata i poraća, i posebice uključivanje Srpske pravoslavne crkve putem mješovitoga povjerenstva u postupak kanonizacije sveca rimske Katoličke crkve, što je događaj bez presedana", rekao je.

Upitan zašto je razdoblje Drugog svjetskog rata i dalje pitanje prijepora u Hrvatskoj, rekao je da to nije historiografsko pitanje u smislu izazivanja javnih prijepora. "Tu je problem dnevno-političke manipulacije. U političkom svojstvu naša parapolitička javna rasprava o prošlosti zapravo nikad nije bila rasprava o prošlosti. To je prvorazredna rasprava o sadašnjosti i budućnosti, o temeljnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država", rekao je.

"Oživljavanje propalih koncepcija, u prvom redu jugoslavenskoga komunizma, pod krinkom apokrifnog takozvanog antifašizma je ono što izaziva podjele u hrvatskom narodu", rekao je.

Poraz nečega, ustvrdio je, ne znači samim time i oslobođenje. "Stanje koje je nastupilo u Zagrebu 8. svibnja 1945. nije stvarno istinsko oslobođenje, kad se konstatira ta notorna činjenica, to ni na koji način ne znači apologiju stanja koje je vladalo prije tog nadnevka", rekao je i dodao da ovdje vlada konfuzija o obilježavanju Dana pobjede.

"Sovjetski 9. svibnja se ne obilježava u modernoj Europi. U konačnici, 8. svibnja u zapadnoeuropskom kontekstu se obilježava kao dan kraja Drugog svjetskog rata. 9. svibanj je sovjetska potvrda kraja rata", dodao je.