RIJEČ ISKUSNOG DIPLOMATA

Umislio je mnogo, ali ovo je bila Erdoganova ključna pogreška

  • Autor: V. Majetić
  • Zadnja izmjena 30.06.2016 09:49
  • Objavljeno 30.06.2016 u 07:00
Erdogan

Erdogan

Izvor: Reuters / Autor: Umit Bektas

Isti dan nakon što je Turska potpisala sporazum o normalizaciji odnosa s Izraelom i time nakon šest godina obnovila veze s tom zemljom te se Moskvi ispričala za obaranje ruskog pilota, što bi bliskoistočnoj regiji trebalo donijeti stabilnost, u istanbulskoj zračnoj luci Ataturk izveden je trostruki samoubilački atentat prilikom kojeg je poginula 41 osoba. Ovaj napad dodatno je pogoršao ionako katastrofalnu sigurnosnu situaciju u regiji, a može li novostvorena osovina Ankara - Moskva - Tel Aviv pridonijeti smirivanju tenzija i stati na kraj terorizmu, za tportal je analizirao Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar i diplomat te jedan od najpozvanijih stručnjaka za Bliski istok na ovim prostorima

Turska je, podsjetimo, u sjeni Brexita dolaskom novog premijera Binalija Yildirima posve neočekivano povukla dva poteza. Najprije je obnovila pune odnose s Izraelom nakon tri godine razgovora koje je poticao Washington kako bi se okončala duga kriza pokrenuta 2010. izraelskim napadom na turski brod s humanitarnom pomoći, da bi se potom turski predsjednik Recep Tayyip Erdoganispričao ruskom kolegi Vladimiru Putinu za rušenje borbenog zrakoplova iznad tursko-sirijske granice prošlog studenog.

Ta dva poteza došla su u vrijeme kada turska vlada pokušava presložiti svoju vanjsku politiku, a valja napomenuti kako odnosi Ankare nisu bili narušeni samo s Izraelom i Rusijom koja s Tel Avivom ima dobre odnose, nego posljednjih mjeseci i sa SAD-om te EU-om. Zbog potpunog kaosa u Siriji i njihova uplitanja u tu trenutačno najneuralgičniju točku Bliskog istoka. Turska i Rusija našle su se u međusobnoj i međunarodnoj izolaciji, a zbog gospodarskog urušavanja koje su osjetila obje zemlje, ponajviše Turska čija obala živi od mnogobrojnih ruskih turista, bilo je pitanje vremena kada će Ankara stati na loptu i zaokrenuti politiku za 180 stupnjeva.

Vođen ambicijama, a radi diplomatske pogreške

Upućen u događaje, Zlatko Dizdarević, bivši veleposlanik Bosne i Hercegovine u Zagrebu te Jordanu s akreditacijom i Siriji, Iraku i Libanonu, misli da je novo preslagivanje snaga i međusobnih odnosa na relaciji Ankara - Moskva - Tel Aviv zapravo neodrživo, ponajviše zbog turskog predsjednika Erdogana koji vođen velikim ambicijama neprestano radi diplomatske pogreške kojima Tursku uvodi dublje u izolaciju.

'Analizirajući novonastalu situaciju i sklapanjem krhkih savezništva, pada mi na pamet jedna pomalo bizarna situacija koju sam doživio u Damasku koji sam često posjećivao kao veleposlanik. U jednom kafiću ugledao sam plakat iz filma Kum na kojem je fotografija don Vita Corleonea i njegov čuveni citat iz filma koji glasi 'prijatelje drži uza se, a neprijatelje još bliže'. Upravo taj citat ponajbolje ocrtava politiku koja se vodi u bliskoistočnoj regiji, a primjenjiva je i na cijeli svijet. U ovom preslagivanju odnosa i snaga valja naglasiti kako Putin nikada neće oprostiti Erdoganu obaranje aviona, kao i čitav niz budalaština koje je Erdogan činio. Turski predsjednik se opijen moći zaigrao i napravio niz pogrešnih koraka prema ključnim partnerima u Washingtonu i Moskvi, zaboravljajući kako su upravo ta dva centra ključna za rješenje situacije u Siriji, a vrijedi napomenuti kako obje sile podjednako žele kontrolirati i izraelsku politiku u nestabilnoj regiji. Stoga se Erdogan odlučio na dogovor s Rusijom koji bi mogao ublažiti diplomatske napetosti oko rata u Siriji, gdje Rusija podupire predsjednika Bašara al-Asada, a Turska pobunjenike koji ga žele svrgnuti', kazao je za tportal Dizdarević naglasivši kako je teško prognozirati hoće li ovo krhko primirje i savez uopće i koliko dugo opstati.

Najveća kriza od Drugog svjetskog rata

'Mnogo toga se otelo kontroli u svim pravcima. Europa se nakon Brexita našla u svojoj najvećoj krizi nakon Drugog svjetskog rata, mnogi smatraju kako je referendumom o izlasku Velike Britanije najviše izgubila Amerika, no ja smatram kako je upravo Europska unija u tome gubitnik. Ono što je ključno, a što Zapad nikako ne želi priznati jest da su Putin i Rusija itekako snažniji nego što je uvriježeno mišljenje geostratega i analitičara sa Zapada i upravo će Rusija vući glavne poteze u budućnosti i kako bez Rusije pobjeda nad terorizmom na Bliskom istoku nemoguća.

Dizdarević, također, ističe kako je za trenutnu situaciju na Bliskom istoku jedan od glavnih krivaca upravo Erdogan koji je vođen suludom ambicijom i pokvarenim kompasom u svojoj neootomanskoj klici kompromitirao Tursku kao faktor stabilnosti, ocijenivši kako je Turska podjednako vrlo važna i Sjedinjenim Državama i Rusiji, ali je Turska u želji da postane veliki globalni igrač napravila pogrešan korak budući se opredijelila samo za jednu stranu koja sada vuče prema gubitništvu pa stoga nije realno očekivati kako će se Ankara legitimirati kao veliki igrač, a sutra i kao posrednik. Pritom tportalov sugovornik naglašava kako Turska nije Erdogan niti je Erdogan Turska koja svakako ne želi međunarodnu izolaciju.

Vrsni poznavatelj prilika na Bliskom istoku napominje i kako si Europska unija, oslabljena Brexitom i izbjegličkom krizom, kao Erdogan voli utvarati da je jaka, a zapravo je vrlo slaba, pa stoga ne čudi kako na Bliskom istoku već dugo postoji percepcija kako je Unija vična sebičnosti, aroganciji i nedostatku vizija gotovo beznačajni geostrateški igrač već tek igrač američkih globalnih interesa koji nema nikakvu stratešku ulogu na užarenom Bliskom istoku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!