VELIKO ISTRAŽIVANJE

U što (još uvijek) vjeruju Hrvati?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 16.10.2010 13:00
  • Objavljeno 16.10.2010 u 07:00
Kontejner sirotinja

Kontejner sirotinja

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Hrvatskoj nedostaju investicije, i to u svakom području života pa tako i u slučaju vrednota, a upravo su one važne za pitanje identiteta, jer zajedno čine niti kojima se stvara društvena kohezija, a premda su Hrvati u posljednjih desetak godina postali tolerantniji, pitanje je jesu li možda samo postali indiferentni ili nezainteresirani prema današnjem društvu

Dio je to zaključaka i pitanja nakon današnjeg predstavljanja rezultata međunarodnog projekta Europsko istraživanje vrednota: Hrvatska u Europi, u kojem se propituje stavove Europljana, između ostalog, prema radu i slobodnom vremenu, politici, braku i obitelji, promjeni uloge spolova u društvu te religiji i moralu.

PAD POVJERENJA U INSTITUCIJE VIŠE TOLERANCIJE

Hrvatima opada povjerenje u institucije, pa se među njima još nekako drže tek crkva i škola, a nešto su se oporavili i sindikati. Strahuju od gubitka radnog mjesta i socijalnog osiguranja te smanjenja plaće, kao i da će biti, figurativno rečeno, pljačkani kroz Europsku uniju, a ponose se time što su hrvatski građani.

U međuvremenu su čak postali i tolerantniji praktički prema svima, osim prema kriminalcima i narkomanima, ali smatraju da se demokracija i pravosudni sustav nisu pokazali na djelu. Vrlo su politični i većina njih bi izašla na izbore, ali premda se od stranaka HDZ i SDP drže, u stranke, kao ni u Sabor i državnu upravu te vojsku ne vjeruju, ali opet nisu ni za nekog velikog političkog vođu koji ne bi uvažavao rad Vlade i Sabora.

RASTRGANI IZMEĐU IDEALA I ZBILJE

Upravo to pokazuje i određenu rastrganost između osobnih ideala i konkretne društvene zbilje, o čemu je govorio i voditelj projekta Josip Baloban. Kad je, primjerice riječ o braku i obitelji, kao primjer je naveo to da, okvirno govoreći, 66 posto ispitanih građana vjeruje da žena može živjeti sama i odgajati dijete dok istodobno 70 posto njih smatra da dijete treba odrastati uz oca i majku. Ili 81 posto njih smatra da brak nije zastario, iako je posljednjih godina za tri do pet puta porastao broj razvoda.

Sociolog Ivan Rogić s Instituta Ivo Pilar pritom je upozorio da je riječ o ograničenoj diferencijaciji posljedica koje je pritisak takozvane dualne polarizacije hrvatskog društva u koju spada i stalno opadanje povjerenja u institucije.

Do takvog je zaključka, između ostalog, moguće doći i s obzirom na trajanje projekta. Naime, pokrenut je još 1981. i u pravilnim razmacima od devet godina ponavljana su empirijska prikupljanja podataka 1990, zatim 1999/2000. i ovo posljednje 2008/2009. Hrvatska se u njega uključila preko Katoličkog bogoslovnog fakulteta u treći val istraživanja 1999, a u kojemu su sudjelovale 42 europske zemlje, objasnio je metodolog projekta Ivan Rimac

OSTALE FOTOGRAFIJE

OSTALE FOTOGRAFIJE

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: OSTALE FOTOGRAFIJE

Treba istaknuti i to da je riječ o interdisciplinarnom istraživanju u kojemu su, osim KBF-a, sudjelovali i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji te Kršćanska sadašnjost.

Iako su pojedine teme, s obzirom na određeno vrijeme, bile mijenjane, ipak je očuvana jezgra upitnika što omogućava usporedbu kroz vrijeme pa je istraživanje kao takvo vrlo vrijedno za trajnu komparaciju, istaknuo je Rimac.

OSOBNA INSTRUMENTALIZACIJA RADA I DESOLIDARIZACIJA

Komentirajući istraživanje, Rogić je naglasio da ono pokazuje kako u posljednjih 40 godina na površinu probijaju tendencije koje vrijednosnu potku centriraju oko života. Tako rad više nije na prvom mjestu vrijednosti, ali je i dalje izuzetno bitan gledajući kroz neke druge segmente života koje on omogućuje ili onemogućuje poput slobodnog vremena, plaće i načina života. Drugim riječima odnos prema radu transferira se u instrumentalni odnos kakvo nam je životno stanje, zaključio je Rogić.

OSTALE FOTOGRAFIJE

OSTALE FOTOGRAFIJE

Izvor: Pixsell / Autor: Nino Strmotić

Inače, rezultati ovog istraživanja ranije su objavljeni u časopisima Bogoslovska smotra 2/2010. i Društvena istraživanja 1-2/2010, ali su tek danas u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljeni široj javnosti i zazivaju daljnje promišljanje.

Pa tako, kao što je već spomenuto, iako su Hrvati u posljednjih desetak godina postali tolerantniji, pitanje je jesu li možda samo postali indiferentni ili nezainteresirani prema današnjem društvu, smatra teolog Josip Grbac s Katoličkog bogoslovnog sveučilišta u Zagrebu – Teologija u Rijeci.

KOMUNIKACIJA S TRANSCEDENTALNIM U INTIMI

Kako je došlo do smanjenja socijalne distance slična je stvar i sa desolidarizacijom društva dok Hrvati traže veću zaštitu i angažman države, pokazalo je istraživanje, a Grbac je upozorio i na rezultate koji pokazuju porast ekstremno privatizirane religioznosti te sve veći raskol između vjere i morala.

OSTALE FOTOGRAFIJE

OSTALE FOTOGRAFIJE

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Naime, tu je i poznata proturječna ambivalentnost, prema kojoj je razvidno da ritualna matrica sekulariziranog čovjeka nije više identična obrednoj matrici službene Crkve. Više ljudi ima svojevrsnu osobnu komunikaciju s Bogom, nego što smatra da je potrebno odlaziti u crkvu na mise. Vjera u Boga nije doživjela osjetan pad (sa 91  na 87 posto), ali se osjetan pad bilježi kod vjerovanja u grijeh i pakao.

No u svakom slučaju, treba znati i pokazati da se isplati ulagati u vrednote iako se u sadašnjem stanju događa drama i raskorak između ideala i zbilje, istaknuo je Baloban. Dodao je i da se neodlučnost nalazi u središtu svijeta vrednota te da čovjek bježi prema svakakvim idolima i u virtualni svijet. Na kraju zaključuje da hrvatsko društvo bez moralnosti nema šanse prevladati sadašnju krizu, jer su nam potrebni razvoj i kultivacija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi