Dužnosnici State Departmenta sastali su se nekoliko puta s organizacijom Alberta Prosperity Project (APP), koja se zalaže za odcjepljenje kanadske pokrajine Alberte, bogate naftom i plinom. Na tragu je to ranijih Trumpovih pritisaka, pa čak i negiranja državnosti Kanade
Američka administracija održala je nekoliko tajnih sastanaka sa skupinom Alberta Prosperity Project (APP), separatističkim pokretom koji se zalaže za neovisnost pokrajine Alberta od Kanade, piše Financial Times.
Pokret trenutno prikuplja potpise za referendum o odcjepljenju. Do 2. svibnja trebaju skupiti 178.000 potpisa.
Čelnici APP-a su se od travnja ove godine triput sastali s dužnosnicima State Departmenta, a novi sastanak je planiran u veljači. Na tom bi sastanku predstavnici APP-a trebali zatražiti zajam od 500 milijardi dolara za financiranje potreba u slučaju odcjepljenja.
Pravni savjetnik APP-a Jeff Rath pohvalio se da je SAD "izuzetno uzbuđen zbog ideje slobodne i neovisne Alberte", a ranije se pohvalio da ima puno snažniji odnos s Trumpovom administracijom od kanadskog premijera Marka Carneyja.
Kanadski Teksas
U Alberti živi svega 4,3 milijuna stanovnika, a ispod prostranstva od 660.000 kvadratnih kilometara nalaze se ogromne rezerve nafte i plina. No, 75 posto proizvodnje tih energenata ionako se izvozi u SAD, kao i proizvodi od polietilena i vinila.
Kanađani Albertu ionako nazivaju Teksasom, a sve su popularniji slogani poput "Prestanite hraniti Quebec". Ta je frankofona pokrajina odustala od odcjepljenja nakon dva referenduma u osamdesetima i devedesetima, no čak 52 posto Kanađana, po anketama, smatra da država treba ozbiljno shvatiti separatističke prijetnje iz Alberte.
Glasnogovornik State Departmenta poručio je da se dužnosnici redovito sastaju s predstavnicima civilnog društva, ali ne preuzimaju nikakve obveze. Iz Bijele kuće su potvrdili da su održali sastanke s APP-om, dodajući da im nisu pružili nikakvu podršku.
Umjetno povučena crta
No, Donald Trump je nakon ekonomskih pritisaka povećanjem carina na uvoz većine kanadske robe na 35 posto, u jednom trenutku otišao još dalje i granicu SAD-a i Kanade nazvao "umjetno povučenom crtom".
"Netko je povukao tu crtu prije mnogo godina, recimo, ravnalom - samo ravnom crtom preko vrha zemlje", rekao je Trump kanadskom premijeru Marku Carneyju.
Njegova administracija, unatoč šturosti State Departmenta, blagonaklono gleda na ideju da Alberta postane 51. država SAD-a.
"Alberta je prirodni partner SAD-a. Ljudi pričaju. Ljudi žele suverenitet. Žele ono što SAD ima", izjavio je ministar financija Scott Bessent tijekom svog boravka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je ujedno bio odgovor na pitanje istaknutog američkog kršćanskog nacionalista i pripadnika pokreta MAGA, Jacka Posobieca.
Potencijalni referendum za odcjepljenje Alberte u stvarnosti ne uživa veliku podršku. Ankete pokazuju da je za odcjepljenje svega 25-30 posto stanovništva. Istraživanje Ipsosa od 23. siječnja pokazuje sličan trend - samo 28 posto žitelja Alberte glasalo bi za odcjepljenje.
Kanadska nesvrstanost
Mark Carney je u svom govoru u Davosu ustvrdio da su "srednje sile" poput Kanade, bile glavni korisnici liberalnog svjetskog poretka jer su uživale američku zaštitu, što im je omogućavalo razvitak gospodarstva i politike temeljene na vrijednostima. No, taj se poredak raspada, poručio je Carney pozvavši male i srednje države da se odupru hegemonizmu velikih sila udruživanjem i smanjenjem ovisnosti o drugima.
No, taj isti je Carney potpisao strateški sporazum s Kinom, smanjio poreze na uvoz njihovih električnih automobila i najavio 12 novi trgovinskih i sigurnosnih sporazuma u sljedećih šest mjeseci. Osim toga, Kanada je u pregovorima o trgovinskim sporazumima s azijskim i južnoameričkim državama, a tu politiku u većoj mjeri (60 posto) Kanađani podržavaju, pokazuju ankete. Zanimljivo, 70 posto ukupnog kanadskog izvoza ide u SAD, a samo pet posto u Kinu.
Čak i da se referendumom zatraži odcjepljenje Alberte, taj proces ne bi bio jednostavan. Naime, separatisti bi morali pregovarati s kanadskom vladom, ali i drugim pokrajinama te s njima dogovoriti uvjete odvajanja.
Osim toga, referendum mora pokazati "jasnu većinu" u korist odcjepljenja, iako nije navedeno kako se to računa. U pravilu se uzima 51 posto, no donji dom kanadskog parlamenta to može odbiti i tako zaustaviti cijeli proces.