Kanadski premijer Mark Carney poručio je u Davosu da se svijet ne nalazi u razdoblju tranzicije, nego u dubokom lomljenju globalnog poretka te da povratka na stanje prije Donalda Trumpa – nema
Njegova poruka ubrzano se širi uoči dolaska američkog predsjednika u Švicarsku, gdje se očekuje otvoreni sukob s europskim čelnicima zbog Grenlanda, piše Guardian.
Govoreći političkim i financijskim elitama na Svjetskom ekonomskom forumu, Carney je upozorio da se globalni sustav upravljanja, predvođen Sjedinjenim Državama, nalazi u 'rascjepu', obilježenom zaoštrenom konkurencijom velikih sila i slabljenjem poretka temeljenog na pravilima. Njegov nastup uslijedio je dan prije nego što se Donald Trump trebao obratiti sudionicima foruma u Davosu.
Carneyjev govor u Davosu uslijedio je nakon što je kanadski Globe and Mail objavio da je tamošnja vojska razvila model odgovora na moguću američku invaziju na Kanadu. Prema navodima lista, koji se poziva na dva neimenovana visoka vladina izvora, scenarij se temelji na taktikama pobune, sličnima onima koje su u Afganistanu koristile snage otpora protiv Sovjeta, a kasnije i američke vojske.
Od ulaska u kanadsku politiku 2025. godine Carney više puta upozorava da se svijet neće vratiti na staro, odnosno na razdoblje prije Trumpova dolaska na vlast. Tu je tezu ponovno naglasio i u utorak, u govoru u kojem Trumpa nije izravno imenovao, ali je detaljno analizirao njegov utjecaj na globalne odnose. 'Usred smo rascjepa, a ne tranzicije', rekao je Carney.
Podsjetio je da je Kanada desetljećima imala koristi od 'međunarodnog poretka temeljenog na pravilima', uključujući 'američku hegemoniju', koja je, kako je rekao, 'pomagala osiguravati javna dobra – od otvorenih morskih putova i stabilnog financijskog sustava do kolektivne sigurnosti i mehanizama za rješavanje sporova'. No, dodao je, ta je stvarnost prošlost.
Intenzivno rivalstvo velikih sila
'Nazovimo stvari pravim imenom: sada živimo u sustavu intenzivnog rivalstva velikih sila, u kojem najmoćniji ostvaruju svoje interese koristeći ekonomsku integraciju kao sredstvo prisile', poručio je. U jasnom upozorenju protiv pokušaja umirivanja velikih sila, Carney je naglasio da se države poput Kanade više ne mogu nadati da će im 'poslušnost kupiti sigurnost'.
'Neće', rekao je kratko. 'Pitanje za srednje sile, poput Kanade, nije hoće li se prilagoditi ovoj novoj stvarnosti. Moramo. Pravo je pitanje hoćemo li to učiniti jednostavnim podizanjem viših zidova – ili ćemo se usuditi na nešto ambicioznije. Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, onda smo na jelovniku', upozorio je.
Dodao je da si velike sile zasad mogu priuštiti samostalan nastup jer raspolažu golemim tržištima, vojnom snagom i mogućnošću nametanja uvjeta. 'Srednje sile to nemaju', zaključio je.
Trump danas stiže u Davos
Trump je došao u Davos te se očekuje njegov izravan obračun s europskim čelnicima jer njegovi potezi vezani uz Grenland ozbiljno prijete razdiranjem transatlantskog saveza i NATO-a.
Američki predsjednik već se danima otvoreno ruga europskim saveznicima uoči Svjetskog ekonomskog foruma, na kojem će biti središnja figura drame zbog sudbine autonomnog danskog teritorija. Upitan u utorak koliko je daleko spreman ići kako bi Grenland prešao iz danske pod američku kontrolu, Trump je odgovorio: 'Saznat ćete.'
Europski čelnici u švicarskom skijalištu brzo su zbili redove protiv Trumpova agresivnog pristupa 'Amerika na prvom mjestu'. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je tako da će se suprotstaviti 'nasilnicima', a Europska unija najavila je 'nepokolebljiv' odgovor.
Macron uputio oštru kritiku
Macron je upozorio da 'nije vrijeme za novi imperijalizam ili novi kolonijalizam', oštro kritizirajući 'beskorisnu agresivnost' Trumpovih prijetnji uvođenjem carina zemljama koje se protive američkom preuzimanju Grenlanda.
Trumpov govor u Davosu zakazan je za 14.30 sati po lokalnom vremenu. No dok se između Washingtona i Europe produbljuje najveći jaz u posljednjih nekoliko desetljeća, Trump je najavio da će tijekom boravka u Davosu održati niz sastanaka upravo na temu Grenlanda.
Američki predsjednik inzistira na tome da je taj otok, bogat mineralima, ključan za sigurnost SAD-a i NATO-a u odnosu prema Rusiji i Kini, osobito u kontekstu ubrzanog topljenja Arktika i sve žešće borbe supersila za stratešku prednost.
Pritisak je pojačao prijetnjama carinama do 25 posto za osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Bruxelles da zaprijeti protumjerama za Sjedinjene Države.
Grenlandski premijer u utorak je poručio da mala zajednica od svega 57.000 stanovnika mora biti spremna i na vojni scenarij.