Europski čelnici suočeni su s novim strahom: sukob Donalda Trumpa s Iranom mogao bi se iz gospodarskog šoka pretvoriti u političku krizu za ionako krhki politički centar Europske unije.

Dok cijene energije rastu, a gospodarski rast usporava, proeuropske vlade pripremaju se za krizu na koju imaju malo utjecaja – i koja bi mogla dodatno potkopati već oslabljeni politički mainstream.

Diljem Europe nepopularne vlasti suočavaju se s rastom populizma, koji bi već sljedeće godine u Francuskoj mogao dovesti krajnje desno Nacionalno okupljanje na vlast i u Elizejsku palaču.

‘Rast troškova energije prelijeva se na hranu, prijevoz i stanovanje, najviše pogađajući kućanstva s nižim i srednjim prihodima’, rekao je za Politico Seamus Boland, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora. ‘Politički, to stvara prostor za nepovjerenje – ne samo prema nacionalnim vladama, nego i prema sposobnosti europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova.’

Francuska je najveći politički ulog, ali nije jedini signal slabljenja centra u Europi.

U Bugarskoj je pobjeda proruski orijentiranog bivšeg predsjednika Rumena Radeva uznemirila političke elite, dok u Rumunjskoj prijeti pad proeuropske vlade. U Njemačkoj krajnje desna Alternativa za Njemačku očekuje dodatni rast na izborima u rujnu.

Upozorenja rastu

Na prošlotjednom dvodnevnom sastanku europskih čelnika na Cipru, paralelno s okupljanjem ekonomskih stručnjaka u Grčkoj, u prvi plan izbila je zajednička zabrinutost: europsko gospodarstvo već je oslabljeno, a kriza povezana s Iranom prijeti da ga pretvori u politički problem.

‘Kako blokada Hormuškog tjesnaca traje, jasno je da njezini učinci postaju sve izraženiji i, prema nekima, šire se na cijelo gospodarstvo’, rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis. Dodao je da Europska komisija preporučuje ciljane i privremene mjere kako bi se ograničio pritisak na javne financije, koje su već opterećene nakon pandemije i energetske krize iz 2022. godine.

Zastoj između Washingtona i Teherana produbljuje se nakon otkazivanja pregovora, dok Hormuški tjesnac ostaje zatvoren za većinu komercijalnog prometa, što održava cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu.

Iako su američko-izraelski napadi na Iran najnoviji i najozbiljniji okidač, upozorenja o slabostima europskog gospodarstva prisutna su već godinama. Bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi još je 2024. upozorio na rizik ‘spore agonije’ ako Europa ne provede duboke reforme kako bi sustigla SAD i Kinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da je riječ o presudnom trenutku: ‘Ne smijemo podcijeniti da je ovo jedinstven trenutak u kojem su američki, ruski i kineski predsjednik protiv Europe. Ovo je trenutak da se probudimo.’

Zbog rastućih financijskih pritisaka Macron i grčki premijer Kiryakos Mitsotakis pozvali su na odgodu otplate zajedničkog europskog duga nastalog nakon pandemije te na dodatno zaduživanje za financiranje investicija.

Snižavanje gospodarskih prognoza

Gospodarsko usporavanje koje već godinama opterećuje Europu prerasta u ozbiljniji problem – stagflaciju. Rast cijena potaknut ratom i blokadama sudara se sa slabim gospodarskim rastom u cijeloj Uniji.

Kriza, koja se ranije smatrala privremenom, sada bi mogla imati dugotrajnije posljedice i već se širi na šire gospodarstvo, upozorio je Valdis Dombrovskis. ‘Suočavamo se sa stagflacijom – usporavanjem gospodarstva i rastom inflacije u isto vrijeme’, rekao je, dodajući da će gotovo sigurno biti potrebno sniziti ovogodišnje gospodarske prognoze u proljetnim projekcijama.

Njemačka i Italija, koje zajedno čine više od trećine ukupnog BDP-a Europske unije, već su posljednjih dana smanjile svoje prognoze rasta.

Na prošlotjednom summitu čelnici EU-a razmatrali su prijedloge Europske komisije za ublažavanje posljedica energetske krize, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju, socijalne mjere za ranjive skupine, smanjenje PDV-a, ciljane subvencije za čiste tehnologije te ulaganja u energetsku infrastrukturu i skladištenje plina.

No mogućnosti su ograničene. Brojne države članice i dalje nose teret visokih dugova i proračunskih manjkova iz razdoblja pandemije, što smanjuje prostor za snažne intervencije kakve su viđene tijekom pandemije ili nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Dombrovskis je poručio da Komisija zasad izbjegava opsežne mjere i preporučuje ‘ciljanu i privremenu potporu’, odnosno intervencije usmjerene na najpogođenije sektore i građane.

‘To je idiotski'’

Gospodarska kriza ponovno otvara jednu od najstarijih podjela unutar Europske unije – sukob između štedljivijih sjevernih država i južnih članica koje traže veću financijsku potporu iz Bruxellesa.

Pregovori o proračunu EU-a vrijednom 1,8 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034. pretvorili su se u novo bojno polje. Sjeverne države zalažu se za ograničavanje potrošnje i veća izdvajanja za obranu, dok južne upozoravaju da im je nužna dodatna gospodarska pomoć.

Dodatni pritisak stvara i obveza otplate zajedničkog duga, jer bi od 2028. Europska unija trebala godišnje vraćati oko 25 milijardi eura zaduženja nastalog tijekom pandemije.

‘Zadužili smo se tijekom covida, a sada neki traže da to brzo vratimo. To je idiotski’, poručio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.