Verbalna prepucavanja na relaciji Zagreb-Beograd te naglo pogoršavanje odnosa Hrvatske i Srbije izazvali su zanimanje medija Njemačke i Švicarske. U svojim analizama trenutnog stanja oni ne štede ni Hrvatsku, a ni Srbiju, piše Detusche Welle
Ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) pod naslovom 'Rat riječi na granici' upozorava na verbalna prepucavanja na relaciji Zagreb-Beograd:
'Granični spor do kojeg je došlo zbog velikog broja izbjeglica koji su stizali iz Srbije u četvrtak je doveo do zabrinjavajuće eskalacije u retorici. Tako je srpsko ministarstvo vanjskih poslova blokadu granice za svoje državljane usporedilo s praksom fašističkog ustaškog režima u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata', piše Neue Zürcher Zeitung, prenosi Deutsche Welle
Nejedinstvo u Europskoj uniji
NZZ podsjeća da se istovremeno iza kulisa pregovara o rješavanju spora. 'No s obzirom na nejedinstvo u Europskoj uniji, potpuno je nejasno kako bi rješenje moglo izgledati. Visokorangirani predstavnici Njemačke i EU-a su doduše pohvalili toleranciju Srbije prema izbjeglicama, a Hrvatsku su kritizirali zbog kaosa na granici', piše list iz Züricha i zaključuje kako se 'Srbija i Hrvatska, dvije zemlje koje nisu dio Schengena, boje da na koncu ne izvuku kraću slamku, s obzirom da se sve glasnije u Uniji čuju zahtjevi da se izbjeglice zadrži ili protjera u takozvane sigurne treće zemlje na Balkanu'.
Berlinski taz piše o 'oštrim prigovorima između Srbije i Hrvatske' i o tome kako se 'svađa oko nadležnosti o izbjeglicama pretvorila u trgovinski rat' dviju zemalja. 'Hrvatsko-srpski odnosi su tako pali na najnižu razinu od balkanskih ratova u 90-im godinama'.
'Politika nacionalističkog odmjeravanja snaga'
Minhenski Süddeutsche Zeitung (SZ) pozabavio se rečenicom koja proteklih dana često stiže iz usta predstavnika vlada i Srbije i Hrvatske: 'Kod nas ionako nitko (izbjeglice, nap. red.) ne želi ostati.' Problem je, naglašava SZ, da ta rečenica vrijedi i za mnoge državljane tih zemalja, pa čak i za Hrvatsku, članicu EU-a, koju napušta sve više mladih ljudi. 'Za njihovo odseljavanje krivo je loše stanje u privredi, visoka doza korupcije, nepouzdani državni organi i politika koja se koncentrira na nacionalističko odmjeravanje snaga, umjesto da se pozabavi održivim razvojem. Upravo takva politika dovodi do toga da je humanitarna skrb o izbjeglicama rezultirala velikim sukobom Srbije i Hrvatske.'
