Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je najavio izgradnju nove generacije bojnih brodova prepunih novih projektila, nuklearnog oružja i lasera. To će biti brodovi "Trump klase", najavio je, čime se nastavlja niz imenovanja stvari Trumpovim imenom, navodi CNN-ov novinar Stephen Collinson u svojoj analizi.

Prošli tjedan, novoizabrani odbor Centra za scenske umjetnosti Kennedy, kojeg je osobno odabrao Donald Trump, glasao je da se njegovo ime stavi uz ime ubijenog bivšeg predsjednika, pa će ce centar zvati Trump-Kennedy Centar. Trump je neuvjerljivo izjavio da je 'iznenađen' tim potezom, iako je tjednima davao do znanja da bi to želio.

Nedugo prije toga pojavio se i na svečanosti povodom preimenovanja američkog Instituta za mir u 'Donald J. Trump Institut za mir', iako je upravo njegova administracija prethodno faktički ugasila tu neovisnu, javnim novcem financiranu ustanovu – srezala joj proračun, otpustila vodstvo i ukinula mandat. Kritičari ističu ironiju činjenice da predsjednik stavlja svoje ime na instituciju čije je djelovanje praktički uništio, dok Bijela kuća to predstavlja kao 'preustroj' neučinkovitog tijela.

Sljedeće godine na tržište bi trebali doći lijekovi pod brendom TrumpRx, a roditelji će za novorođenčad moći otvarati državne štedne 'Trump račune'. Bogati stranci moći će kupovati 'Trump zlatne vize' za ulazak u SAD, a u Bijeloj kući gradi se nova plesna dvorana za koju bi bilo pravo iznenađenje da na kraju ne ponese njegovo ime.

Zlatna flota i 'Trump klasa' brodova

U tom je kontekstu Trump u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago najavio i novu 'Trump klasu' ratnih brodova koji će postati okosnica tzv. 'Zlatne flote', pomorske dopune planiranom proturaketnom sustavu 'Zlatna kupola'. Trump često govori o 'Zlatnom dobu' u kojem se Amerika navodno nalazi, a ova nova flota treba biti simbol te ere i demonstracija američke moći na moru.​​

Trump tvrdi da je američka mornarica zaostala za Kinom po broju plovila i da je sustav nabave spor i preskup; ako ga uspije ubrzati i pojeftiniti, ostavit će – barem na papiru – trajnu sigurnosnu ostavštinu. No brojni vojni analitičari upozoravaju da su golemi, skupo oklopljeni brodovi danas više nostalgični podsjetnik na Drugi svjetski rat nego racionalan odgovor na doba dronova, krstarećih i hipersoničnih projektila. U eri u kojoj su ukrajinski dronovi nanijeli teške gubitke ruskoj Crnomorskoj floti, mnogi smatraju da bi SAD-u više koristila mreža manjih i bržih plovila, nego nekoliko 'letećih katedrala' koje je teško sakriti i koje je lako pretvoriti u skupe mete.​​

Trump, međutim, brodove vidi i kao nacionalni simbol, ali i kao industrijski program koji će otvoriti tisuće radnih mjesta u američkim brodogradilištima. U tipičnom stilu obećao je da će to biti 'najbolji na svijetu', 'najveći, najbrži' i 'stotinu puta moćniji od bilo kojeg ratnog broda dosad', dok je ministar obrane Pete Hegseth poručio da će 'Amerikanci desetljećima, stoljećima unatrag zahvaljivati predsjedniku Trumpu' na viziji i investiciji.

Predsjednik koji svoje ime stavlja na sve

Trumpovo ponašanje odstupa od stoljetne američke prakse prema kojoj se institucije, brodovi ili programi rijetko imenuju po još živim predsjednicima, a gotovo nikad po onima koji su još na dužnosti. Nosači zrakoplova nazvani po Johnu F. Kennedyju ili Geraldu Fordu porinuti su godinama nakon njihove smrti, a Joe Biden je ove godine tek najavio da će budući nosači nositi imena Billa Clintona i Georgea W. Busha.​

Mornarica inače ima dugu tradiciju odavanja počasti svojim vlastitim herojima. Razarači klase Arleigh Burke, koje bi „Trump klasa“ trebala postupno zamijeniti, nazvani su po slavnom admiralu iz Drugog svjetskog rata, dok razarač USS John S. McCain nosi ime oca i djeda istoimenog senatora, obojice admirala, a kasnije je brod i službeno preimenovan tako da obuhvati i pokojnog senatora. Upravo je taj brod ušao u političku orbitu kada je 2019. objavljeno da je Bijela kuća od Mornarice tražila da se tijekom Trumpova posjeta Japanu brod skloni iz vidokruga, zahtjev koji je mornarički vrh ocijenio neprovedivim i neprimjerenim.​

U drugom mandatu Trumpova administracija češće se bavila skidanjem imena s brodova nego njihovim dodavanjem. Ministar Hegseth tako je uklonio ime Harveyja Milka, pionira borbe za prava LGBT osoba, s jednog mornaričkog tankera, u sklopu kampanje protiv 'woke smeća' i navodnog povratka 'ratničkog etosa' u oružane snage.

Kult ličnosti i arhitektura ega

Za čovjeka čije ime stoji na neboderima Trump Tower, hotelima i golf-odmaralištima diljem svijeta, želja da se zauvijek ucrta u kamen, čelik – i sada ratne brodove – nije nova. Tijekom posjeta rezidenciji Georgea Washingtona, Mount Vernonu, 2018. navodno je primijetio da bi prvi predsjednik 'bio pametniji da je svuda stavio svoje ime, jer ga se inače nitko ne bi sjećao', na što je dobio primjedbu kako je Washington ipak uspio dati ime glavnom gradu države.​

Trump danas ne čeka da povijest donese presudu o njegovim dvama mandatima – pokušava je sam napisati u realnom vremenu, navodi CNN-ov novinar Stephen Collinson u analizi. Trumpova prva godina povratka u Ovalni ured prošla je u znaku očajničke potrebe da dominira medijskim prostorom i pejzažem Washingtona, od rušenja dijelova Istočnog krila Bijele kuće radi izgradnje nove plesne dvorane nalik na Mar-a-Lago, do izmjene povijesnog Ružičnjaka u utilitarni, mramorom obložen patio. Uz to je izgradio i tzv. predsjednički 'hodnik slavnih' između Bijele kuće i rezidencije, sa zlatnim okvirima portreta svojih prethodnika i pločama na kojima se nalaze kratke, često podrugljive primjedbe na njihove mandate.

Ta opsesija ostavlja dojam čovjeka koji se boji zaborava jednako koliko žudi za divljenjem. Inozemni lideri već su naučili da ga je najlakše pridobiti raskošnim državnim posjetima, izmišljenim nagradama poput tzv. FIFA-ine 'Nagrade za mir' te skupocjenim darovima – od luksuznih automobila do preuređenih državnih zrakoplova – koji hrane njegov ego.

Politički rizici i granice moći

Trumpova manija imenovanja ima i ozbiljniju dimenziju od puke provokacije liberalnih kritičara i zabave za vlastitu bazu. Njegovi potezi oko Kennedy Centra i Instituta za mir otvaraju pitanje koliko je spreman gurati rubove, pa i prelaziti granice zakona koji jasno propisuju status tih institucija kao kongresnih spomenika ili neovisnih tijela, a ne privatnih Trumpovih brendova.​

Istodobno, dok milijuni Amerikanaca jedva spajaju kraj s krajem zbog visokih cijena hrane, stanovanja i zdravstvene skrbi, predsjednik se doima zaokupljen vlastitim prioritetima – zlatnim kupolama, dvoranama, flotama i natpisima sa svojim prezimenom. To protivnicima olakšava argument da Trump prvenstveno vodi privatni projekt samopromocije, a tek onda državu, što se već odražava na nanjegovu popularnosti, koja je u padu, i slabljenje povjerenja javnosti u njegovo upravljanje gospodarstvom.​

Na kraju, nova 'Trump klasa' ratnih brodova samo je još jedna epizoda u nevjerojatno turbulentnim dvama mandatima koji su srušili gotovo sva nepisana pravila o tome kako bi se predsjednik trebao ponašati. Sljedeći demokratski predsjednik relativno će lako moći skinuti Trumpovo ime s zgrada, ploča i brodova; teže će biti ispraviti dublje presedane koje ostavlja njegov način shvaćanja predsjedničke moći kao neograničene licence da čini što god poželi.​

Prave predsjedničke ostavštine ionako se ne mjere brojem natpisa na fasadama, nego djelima; George Washington nije zapamćen zato što je dao ime prijestolnici, nego zato što je svjesno odbio ponašati se kao kralj, zaključuje Collinson u analizi.