POLITIČKI DRAMOLET

Što se to događa s Krstičevićevom ostavkom, je li predsjednica opet uzela Lozančića na zub?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 20.07.2017 09:50
  • Objavljeno 20.07.2017 u 08:50
Damir Krstičević / Kolinda Grabar Kitarović / Dragan Lozančić

Damir Krstičević / Kolinda Grabar Kitarović / Dragan Lozančić

Izvor: Cropix / Autor: Auto

Ravnatelj Državnog ureda za zaštitu i spašavanje (DUZS) Dragan Lozančić je, moglo bi se reći, majstor zanata - ako se zanatom može smatrati umijeće opstanka u hrvatskom sigurnosnom sustavu unatoč nepovjerenju koje prema njemu gaji predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga. Taj bivši ravnatelj Sigurnosno-obavještajne službe (SOA), degradiran u DUZS, uspio je izbjeći 'metak' koji je iz Salzburga put Hrvatske uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ogorčena navodno zakašnjelim aktiviranjem vojske u gašenju požara. Izvjesno je da ciljani primatelj nije bio ministar obrane Damir Krstičević, a imajući u vidu važnu ulogu DUZS-a u procesu angažiranja vojske, moglo bi biti da se upravo Lozančić našao na predsjedničinu radaru

Predsjednica je, čini se, opet pogrešno shvaćena. Ishitreno kritizirajući nepoznatog nekoga, vjerojatno potaknuta zaključkom svog bivšeg suradnika, splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare da je njegov grad nespreman dočekao požar, Grabar Kitarović polučila je neželjenu reakciju ministra obrane. Njegova ponuđena neopoziva ostavka, kako se taj fenomen naziva po društvenim mrežama, u međuvremenu je bila povučena, ali je ministar ponovno promijenio mišljenje te tvrdi da ostaje pri njoj.

Znači li to da će se ipak tražiti krivac za usporen dolazak vojske na teren - unatoč tome što je primarna uloga vojske u požarima saniranje požarišta i što bi energiju sada trebalo usmjeriti na hitnu reorganizaciju vatrogasnog sustava?

Objašnjenje ministra da je 'ostavkom želio malo prodrmati sustav da se zna tko je tko' također je nejasno. Je li Krstičević ciljao na odnos između Vlade i predsjednice ili na osobe koje su potencijalno odgovorne za očajnu reakciju vatrogasnog i/li sigurnosnog sustava na splitski pakao? U kritično vrijeme ministar je kontaktirao s ogorčenim Krstulovićem Oparom, koji je Hini u ponedjeljak navečer potvrdio da je od Krstičevića zatražio pomoć HV-a u zaustavljanju širenja požara iz smjera Karepovca prema splitskom naselju Kamen.

Hoće li predsjednica, dakle, na slučaju Lozančić opet tjerati zeca i riskirati da istjera King Konga? Lozančić je, podsjetimo, imenovan ravnateljem DUZS-a u veljači 2017., devet mjeseci nakon što je na zahtjev Kolinde Grabar Kitarović u mučnom procesu i formalno odletio s funkcije ravnatelja SOA-e. Ona nikad nije razjasnila zbog čega je od bivšeg premijera Tihomira Oreškovića tražila supotpis za smjenu Lozančića, kojeg je verbalno ošamarila kao 'osobnog špijuna' Zorana Milanovića i nečasnog čovjeka, poručivši mu da bi sam podnio ostavku 'da je častan'.

Dok se u javnosti naveliko spekuliralo da je predsjednica zamjerila Lozančiću to što je nije obavijestio da se kao 'kolateralna žrtva' našla među prisluškivanim osobama u procesu protiv tadašnjeg izvršnog direktora Dinama Zdravka Mamića, 'malog donatora' njezine predsjedničke kampanje i organizatora 'večere za njihovu dušu', ona je ustvrdila da je prvi obavještajac u državi kršio zakon. Predsjedničine tvrdnje nikad nisu javno potvrđene, a isti taj Lozančić, koji se navodno sapleo u pitanjima 'nacionalne sigurnosti i stabilnosti države', danas je ravnatelj krovne državne institucije za zaštitu i spašavanje.

  • +7
  • +4

Dragan Lozančić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek /CROPIX

Ako će se inzistirati na nečijoj krivnji za 'zakašnjelo' aktiviranje vojske, ravnatelj DUZS-a sigurno će se naći pod lupom. U dosadašnjim izjavama za javnost on nije precizirao tko je zapravo donio odluku da se vojska pozove u ponedjeljak poslijepodne, a ne još ujutro.

Na novinarsko pitanje gdje je nastao zastoj, s obzirom na to da je županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina izjavio da je poziv vojsci upućen u 10 sati ujutro, a ministar Krstičević rekao da ga je dobio 'znatno kasnije', Lozančić je odgovorio da je 'stvar u retorici'. 

'Mislim da je vojska bila spremna ujutro, ali smo tek poslijepodne u ponedjeljak, kad smo se konzultirali sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom i glavnim vatrogasnim zapovjednikom (Slavko Tucaković, op.a.), donijeli odluku da bi bilo dobro prihvatiti pomoć hrvatskih Oružanih snaga', rekao je Lozančić.

Slavko Tucaković

Slavko Tucaković

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Dražen Glavina međutim bio je ponešto više određen od Lozančića. On je izjavio da je prijedlog za zvanje vojske u pomoć uputio Tucakoviću između 9.30 i 10 sati ujutro, a Tucaković je poziv trebao uputiti Krstičeviću u dogovoru s Lozančićem. Tucaković, inače šef SDP-a u Koprivničko-križevačkoj županiji, ne uzbuđuje se zbog predsjedničinih prozivki. Ni on, baš kao ni premijer Andrej Plenković, ne smatra da je vojska kasnila na požarište.

'Vojsku smo sinoć povukli s požarišta, nije bilo potrebe da su tamo, vraćeni su u vojarnu. Jutros smo opet angažirali sto vojnika za rubne dijelove, da se vatrogasci malo odmore. Što će vojska tamo, pa oni ne gase požare. Sve što je nadležni zapovjednik tražio dobio je u onom trenutku u kojem je to zatraženo. Točno se zna kojim se redom postupa', izjavio je Tucaković za portal ePodravina sa splitskog terena u srijedu.

Komentirajući Krstičevićevu ostavku, rekao je kako smatra da ministar nije imao nikakvih razloga za to. 'I on i vojska jako su dobro odradili svoj posao, a suradnja koju imamo je na vrlo visokom nivou', zaključio je Tucaković. Ako je to točno, u čemu je onda problem - zašto sustav treba prodrmati?

Upitan zašto predsjednica nije, primjerice, izravno kritizirala Lozančića jer bi to, s obzirom na ulogu DUZS-a, bilo logičnije nego da kritizira ministra obrane, politički analitičar Davor Gjenero za tportal je ranije ustvrdio da je DUZS 'cijelo vrijeme loše vođen, a Lozančić to u vrlo kratko vrijeme, koliko je na čelu te uprave, nije mogao otkloniti'.

'Predsjednica Republike jedan put je bila u konfliktu s njim, suglasila se s njegovim imenovanjem na to mjesto i vjerojatno je zbog toga bila opreznija', objasnio je Gjenero.

Lozančić je, zasad, diplomatski uspješno komunicirao problematiku požara u javnosti. Gostujući u emisiji 'Otvoreno' HTV-a, na pitanje tko je 'gazda' pri donošenju odluke o angažiranju vojske, rekao je da je 'županijski vatrogasni zapovjednik tzv. situation commander, a glavni vatrogasni zapovjednik i državna uprava su mu tu kao potpora za koordinaciju sa zrakoplovstvom i drugim vatrogasnim snagama koje su stizale i u noćnim i u jutarnjim satima'.

  • +4
  • +1

Kolinda Grabar Kitarović u Splitu

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klarić

'Županijski vatrogasni zapovjednik je najbliži toj situaciji, u najboljoj poziciji da donese odluku da traži pomoć', rekao je Lozančić, kazavši i da ne vjeruje da je predsjedničina kritika usmjerena njemu, kao bivšem ravnatelju SOA-e, čiju je smjenu ishodila prošle godine.

O Lozančiću se, inače, privatno ne zna puno, a javnosti su dostupni samo službeni biografski podaci. Rođen je u Zadru 1963. godine, živio je u SAD-u i ima američko državljanstvo, a u Hrvatsku se vratio početkom rata. U New Yorku je završio klasičnu katoličku gimnaziju i diplomirao strojarstvo te magistrirao i doktorirao na prestižnom Sveučilištu Columbia.

Postdiplomski studij o globalnoj sigurnosti pohađao je na britanskom Sveučilištu Cranfield, a predavao je sigurnosnu politiku u Europskom centru za sigurnosne studije George C. Marshall u njemačkom Garmisch-Partenkirchenu.

Za sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos razvoju RH odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom, Redom hrvatskog pletera i Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata te Spomenicom domovinske zahvalnosti. Primio je i odlikovanje Republike Francuske, Chevalier dans l'Ordre National du Merite. Inače, od 1991. do 1993. radio je u Uredu za strane novinare u MORH-u i Ministarstvu informiranja, dok je od 1994. do 1995. bio izvršni direktor za lobiranje Hrvatsko-američke udruge, Washington DC. 

Na čelo SOA-e došao je s mjesta pomoćnika ministra obrane, a karijeru u MORH-u započeo je u Odjelu za međunarodnu suradnju. Kao kandidat za šefa SOA-e 2012. godine, svojim životopisom i nastupom toliko je fascinirao 12 članova saborskog Odbora za unutarnju politiku da je dobio jednoglasnu podršku za preuzimanje dužnosti šefa tajnih službi u Hrvatskoj, ali zbog pritisaka s Pantovčaka nije uspio dočekati kraj mandata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!