hrvatski proizvod

Spasile su Karlovac i Hrvatsku Kostajnicu od podivljale bujice. Otkud uopće box-barijere i zašto i financijski drže vodu?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 16.05.2019 16:27
  • Objavljeno 16.05.2019 u 15:36
Box-barijera u Karlovcu

Box-barijera u Karlovcu

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

Izvanredne mjere obrane od poplava na širem području Karlovca i Siska proglašavane su desetak puta u posljednjih pet godina, a tek od lani, kada su na kritične točke postavljene tzv. box-barijere, stanovnici najugroženijih predjela mirnije spavaju. Izgradnja trajnog nasipa u Karlovcu planirana je do 2023. godine, a zahvaljujući box-barijerama, kao privremenim sustavom obrane od poplava, u međuvremenu su zaštićena naselja Logorište, Mala Švarča, Turanj, Mekušje i Mostanje

U ožujku 2018. Hrvatske vode započele su s pripremama za uspostavu privremenog sustava obrane od poplave postavljanjem tzv. box-barijera u karlovačkim prigradskim naseljima.

Ove godine box-barijere pokazale su se spasonosnima čak i u slučaju rekordnog vodostaja Mrežnice, a od nabujale Une spasile su, prvi put, i stanovnike Hrvatske Kostajnice. Cijelu noć trajalo je njihovo postavljanje u dužini od 1000 metara, a Kostajničanima ostaju na raspolaganju do konačnog rješenja, kako je to najavio Roman Posavec, načelnik Stožera civilne zaštite Sisačko-moslavačke županije.

Zoran Čavlović, voditelj Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda, pun je hvale za sustav box-barijera, koji je 'izvrsno odradio posao', kao i Mišo Čičak, voditelj Službe zaštite od štetnog djelovanja voda u Hrvatskim vodama. Čičak objašnjava da su box-barijere puno veće od običnih vreća s pijeskom, a usto su povezane i samim tim stabilnije. Mogu se nadograđivati, pa ponegdje dostižu visinu od tri metra.

'Imaju rok trajanja, zaštitili smo ih geotekstilom, zemljom, a sada su stabilnije nego prije godinu dana, pretvorile su se u stijenu', kazao je Čičak za RTL.

  • +37
  • +34

Box-barijere

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

Box-barijere, definiraju Hrvatske vode, montažni su elementi veličine kubičnog metra koji se ispunjavaju pijeskom, šljunkom ili zemljom, slažu se jedan do drugog i mogu se slagati u visinu od dva do tri metra. Sustav box-barijera može se početi instalirati tek kada se snijeg otopi ili kada se očisti s trase na koju se polažu u svrhu zaustavljanja mogućih velikih količina vode nakon topljenja snijega uslijed naglog porasta temperature.

Box-barijere proizvodi hrvatska tvrtka Monterra, koja je posao vrijedan oko 1,4 milijuna kuna dobila na javnom natječaju Hrvatskih voda. Vlasnik tvrtke, Riječanin Dalibor Udovič, objasnio je za tportal da slične barijere već postoje u inozemstvu, no u Monterri su prije četiri godine odlučili razviti vlastiti proizvod.

'Radi se o panelima od dvostruko pletene metalne mreže, metar visine i metar širine, obloženih geotekstilom, a pune se pijeskom i spajaju u nekoliko metara dugačke nizove. Radi se o kvalitetnim materijalima sa svim potrebnim certifikatima. Naša konkurencija pokušala je s kineskim proizvodima, ali se oni ne mogu mjeriti s našima po kvaliteti', rekao je Udovič prošle godine, dodavši kako je jako ponosan što upravo njihove box-barijere štite ugrožena područja od poplava.

Najveća prednost tog sustava u usporedbi s klasičnim vrećama s pijeskom je to što se može koristiti više puta. Kada prođe opasnost, boksovi se isprazne i slože. 'Hrvatskim vodama je to jako primamljivo jer imaju manje troškove. Zečji nasip, odnosno vreće s pijeskom, uglavnom se unište', objasnio je Udovič.

Postavljanje box-barijera na Logorištu u Karlovcu

Izvor: Društvene mreže / Autor: Radio Mrežnica

Postavljanju box-barijera u Karlovcu 2018. prisustvovao je i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, naglasivši da je obrana od poplava karlovačkog područja kao jednog od najugroženijeg područja u Hrvatskoj prioritet za Ministarstvo, ali i Grad i Županiju, kao i Hrvatske vode, kako bi građani Karlovca svaki vodeni val ubuduće dočekali mirno, bez ugrožavanja života i štete na imovini.

Danas je načelnik županijskog Stožera civilne zaštite Karlovačke županije Josip Ribar rekao nakon razgovora s načelnicima gradova i općina koji su imali problema s obilnim oborinama da štete nisu velike. U Plaškom je, primjerice, u šest kuća ušla voda, ali nikome u stambeni prostor, nego samo u gospodarski dio.

'U Belavićima na području Duge Rese jedna je kuća poplavljena, u osam je kuća voda počela ulaziti, ali su se njezinim stalnim ispumpavanjem one obranile od poplave te je šteta zanemariva, kao i u Karlovcu', rekao je Ribar za Hinu, zaključujući da nigdje neće biti potrebe da se proglašava stanje elementarne nepogode.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!