Strane obavještajne službe, poput onih iz Rusije ili Irana, sve češće vrbuju obične europske građane za provođenje špijunaže i sabotaže, prema riječima Youssefa Aita Daouda, direktora za obavještajne poslove i nacionalne prijetnje u nizozemskoj jedinici za nacionalne istrage i specijalne operacije, piše POLITICO.

Novac i avantura

Ta promjena znači da vlasti sada progone naizgled obične civile — često vrbovane putem interneta uz obećanja novca ili jednostavno uzbuđenja zbog zadatka — umjesto profesionalnih obavještajnih operativaca.

„Nije kao da postoji poruka: ‘Pozdrav iz Rusije’ ili ‘Pozdrav iz Irana’,” rekao je Ait Daoud. „Ponekad je to jednostavno: ‘Želiš li zapaliti nešto za 5.000 eura?’”

Ait Daoudovo upozorenje dolazi u kontekstu vandalizma, špijunaže, sabotaža i dezinformacija koje se opisuju kao kampanja napada Kremlja s ciljem slabljenja Europe.

Ait Daoud vodi novoosnovani policijski tim zadužen za provedbu proširenog nizozemskog zakona protiv špijunaže, koji kriminalizira prosljeđivanje informacija ili predmeta stranim državama čak i kada se ne radi o državnim tajnama.

Rekao je da sve veća uporaba civilnih regruta odražava širu promjenu u načinu djelovanja stranih obavještajnih službi — što dodatno otežava njihovo suzbijanje.

„Donedavno ste uglavnom vidjeli kako same obavještajne službe provode operacije,” dodao je. „Sada vidimo da građani, za novac, avanturu ili neki drugi razlog, pristaju na takve zadatke.”

To je opisao kao „zločin kao usluga”.

Potrošni agenti

Obavještajne agencije diljem Europe počele su upozoravati građane na rizik od vrbovanja. U Njemačkoj su vlasti u rujnu pokrenule medijsku kampanju upozoravajući građane da ne postanu „potrošni agenti”.

Nizozemska je otišla i korak dalje, pooštrivši zakon i osnovavši Ait Daoudov tim za njegovu provedbu. Strane vlade mogle bi dvaput razmisliti prije miješanja „jer sada možda postoji cijeli tim koji radi na tome da vas zaustavi”, rekao je.

Rusija najčešće privlači pozornost kada je riječ o stranom utjecaju u Europi, no obavještajne službe također redovito upozoravaju na prijetnje iz Kine i Irana.

Kad je riječ o transnacionalnoj represiji — djelovanju vlada protiv disidenata i dijaspore u inozemstvu — popis uključenih država još je duži.

Iz sigurnosnih razloga, Ait Daoud nije želio otkriti veličinu novog policijskog tima, navodeći samo da uključuje i posebnu cyber jedinicu.

Vrbovani tinejdžeri

Borba protiv stranog utjecaja manje je jednostavna od borbe protiv terorizma, rekao je Ait Daoud, koji je tri godine radio u Nacionalnom koordinatoru za sigurnost i borbu protiv terorizma prije preuzimanja nove funkcije.

„Ako netko želi počiniti teroristički čin, obično je ideološki motiviran,” rekao je. „Kreće se u tim krugovima, govori na određeni način, traži eksploziv ili oružje. Sve je to vidljivo.”

Obavještajne operacije, nasuprot tome, odvijaju se u „sivoj zoni između rata i mira”, velikim dijelom online. Obavještajni i medijski izvještaji ukazuju na Telegram, platformu za razmjenu poruka popularnu u Rusiji, kao ključni alat za vrbovanje.

U jednom zapaženom slučaju u rujnu, Ait Daoudov tim sudjelovao je u uhićenju trojice 17-godišnjaka u vezi s, prema tužiteljima, ruski usmjerenom operacijom.

Tinejdžeri su osumnjičeni da su pokušali mapirati internetski promet oko ključnih lokacija u Haagu koristeći uređaj poznat kao „Wi-Fi sniffer”, navodno po nalogu hakerske skupine povezane s ruskom državom. Prema nizozemskim medijima, mete su uključivale kanadsko veleposlanstvo te urede Europola i Eurojusta.

Ait Daoud nije želio izravno komentirati slučaj, ali je rekao da on ilustrira širi problem: mnogi počinitelji takvih operacija „nisu nužno okorjeli kriminalci ili profesionalni špijuni”.

Dodao je da su mladi u dobi od 12 do 20 godina „prezastupljeni” u kaznenim djelima poput trgovine drogom i terorizma, ali se pozvao na studiju koja pokazuje da su osumnjičeni u ruskim hibridnim operacijama često stariji, obično u tridesetima.

Još jedan izazov za istražitelje jest prikupljanje dovoljno dokaza za osudu. Prema novom nizozemskom zakonu o špijunaži, tužitelji moraju dokazati da je osumnjičenik svjesno djelovao u ime strane države.

Taj je problem došao do izražaja ovog tjedna kada je nizozemski sud osudio zaposlenika nacionalne agencije za borbu protiv terorizma na 20 mjeseci zatvora zbog uzimanja državnih dokumenata.

Presuda je bila udarac za tužitelje, koji su tvrdili da je muškarac potajno špijunirao za Maroko i tražili kaznu od 12 godina zatvora u slučaju koji bi bio prva velika presuda prema novom zakonu.