Prema pisanju Newsweeka, američki predsjednik Donald Trump sve više naginje ideji da bi budući vođa Irana mogao doći iz samog vrha postojećeg režima, umjesto iz oporbe ili egzila
Ubojstva visokih iranskih dužnosnika, uključujući sigurnosnog čelnika Alija Laridžanija i zapovjednika Basidža Golamreze Soleimanija, dodatno su uzdrmala zapovjednu strukturu Irana u jeku rata sa SAD-om i Izraelom. Iako je iranski sustav dosad pokazivao sposobnost brzog popunjavanja ključnih funkcija, niz eliminacija na vrhu vlasti upućuje da SAD i Izrael žele oslabiti koheziju unutar režima.
Prema analizi koju prenosi Newsweek, takva strategija mogla bi otvoriti prostor za jačanje pragmatičnijih političkih figura unutar Irana.
‘Uklanjanje ključnih ljudi poput Laridžanija i Soleimanija može se razumjeti ne samo kao vojni potez, nego i kao pokušaj razbijanja zapovjedne strukture i stvaranja prostora za unutarnje promjene’, rekao je Mohsen Milani, direktor Centra za strateške i diplomatske studije Sveučilišta Južne Floride.
vezane vijesti
U igri i Rohani
Kao jedan od potencijalnih kandidata za buduće vodstvo spominje se bivši predsjednik Hasan Rohani, kojeg dio analitičara vidi kao pragmatičniju opciju za Zapad.
‘Scenarij u kojem Rohani dolazi na vlast mogao bi Trumpu dati osjećaj pobjede’, rekao je iranski analitičar Mojtaba Najafi.
Dodaje kako je Rohani ‘visoko pragmatičan i sklon suradnji sa SAD-om’, ali upozorava da bi takav ishod bio teško ostvariv.
‘To bi zahtijevalo značajne vojne uspjehe SAD-a, slabljenje tvrdolinijaša i promjenu unutarnog odnosa snaga’, rekao je Najafi.
Tko je Hasan Rohani?
Hasan Rohani iranski je političar i šijitski klerik koji je bio predsjednik Irana od 2013. do 2021. godine. Rođen 1948., smatra se jednim od istaknutijih predstavnika umjerenije, pragmatične struje unutar iranskog političkog sustava.
Rohani je na vlast došao s programom smanjenja međunarodnih napetosti i gospodarskog otvaranja. Njegov najveći politički uspjeh bio je nuklearni sporazum iz 2015. godine, kojim su SAD i druge sile ukinule dio sankcija Iranu u zamjenu za ograničenja nuklearnog programa. Taj sporazum ozbiljno je narušen kada su se Sjedinjene Države 2018. povukle iz njega tijekom prvog mandata Donalda Trumpa, što je dovelo do ponovnog uvođenja sankcija i pogoršanja odnosa.
Iako se u međunarodnim krugovima često opisuje kao umjereniji političar, u Iranu je suočen s kritikama tvrđe struje koja ga je optuživala za preveliku otvorenost prema Zapadu.
Različiti ciljevi SAD-a i Izraela
Analitičari ističu i moguće razlike u strategiji Washingtona i Tel Aviva. Dok bi SAD mogao biti sklon jačanju umjerenijih figura unutar sustava, Izrael, prema nekim procjenama, nastoji maksimalno oslabiti iransku državu, čak i po cijenu dugotrajne nestabilnosti.
Najafi smatra da je Laridžani bio važna figura koja je mogla poslužiti kao most između različitih struja u režimu i potencijalno olakšati pregovore.
‘Izrael je možda uklonio pragmatičnog aktera koji je mogao pomoći u postizanju dogovora’, rekao je.
Rizik jačanja tvrđe linije
Smrt Laridžanija mogla bi dodatno ojačati tvrđu struju unutar iranskog sustava.
‘Njegov gubitak ne znači samo uklanjanje pojedinca, već slabljenje politike koja je omogućavala balansiranje između različitih frakcija’, upozorava Milani. Dodaje da bi to moglo suziti prostor za političke manevre i dodatno učvrstiti sigurnosni pristup odlučivanju.
Istodobno, unutar Irana ostaje niz utjecajnih figura, uključujući vojne zapovjednike i političke dužnosnike, dok se i dalje ne zna tko u potpunosti kontrolira sustav nakon posljednjih udara.
