U intervjuu za Telegraph, Stubb priznaje da je danas 'pesimističniji, odnosno realniji' nego prije godinu dana, kada je vjerovao da bi SAD i Europa mogli zajednički pojačati pritisak na Rusiju i natjerati Vladimira Putina na primirje u Ukrajini.

Danas, kaže, situacija izgleda bitno drukčije. 'Mislim da sam sada pesimističniji, u tom smislu realniji', rekao je Stubb za Telegraph. Smatra kako sada postoji određeni napredak – Ukrajina sudjeluje u mirovnim pregovorima, a stanje na bojištu je povoljnije nego prije godinu dana. Ukrajinske snage, tvrdi, ponovno vraćaju teritorij i nanose velike gubitke ruskoj vojsci.

'U posljednja tri mjeseca Ukrajina je uspjela ubiti više od 90.000 ruskih vojnika', rekao je, dodajući da Rusija ne uspijeva nadoknaditi te gubitke istim tempom. Većina poginulih, oko 80 posto, stradava od dronova, što pokazuje koliko se promijenila priroda ratovanja. No odmah zatim dolazi ključni zaokret.

Američko popuštanje Rusiji

Prije eskalacije na Bliskom istoku, rusko gospodarstvo bilo je pod snažnim pritiskom – s gotovo nultim rastom, visokim kamatama i inflacijom te rastućim proračunskim deficitom. No, kako upozorava Stubb, rast cijena nafte i ublažavanje američkih sankcija mijenjaju sliku. 'Ali sada, s rastom cijene nafte i ublažavanjem sankcija, ne znamo što će se dogoditi – i to će imati negativan učinak', rekao je.

Na pitanje koliko to može pomoći Rusiji, odgovorio je: 'To je vrlo štetno. Vrlo štetno za Ukrajinu, jer u suštini hrani ruski ratni stroj.'

Dodao je da je njegova poruka od početka rata ista: maksimalna vojna i financijska podrška Ukrajini te maksimalan pritisak na Rusiju, pri čemu su sankcije ključne.

Amerika više ne djeluje kao prije

Jedan od najupečatljivijih dijelova intervjua odnosi se na promjenu američke vanjske politike. 'Moramo se nositi sa svijetom kakav jest, a ne kakav bismo željeli da bude', rekao je Stubb, naglašavajući da to govori kao 'proamerikanac i snažan zagovornik transatlantskih odnosa'. Prema njegovim riječima, SAD se danas ponaša bitno drugačije nego ranije.

'U prošlosti, kada je SAD bio benevolentni hegemon, vodeća sila, prvo bi konzultirao saveznike prije intervencija – u Libiji, Iraku ili Afganistanu – i tražio odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Ako to ne bi uspjelo, djelovao bi zajedno sa saveznicima. Ovoga puta SAD je djelovao sam, ili s Izraelom, bez informiranja saveznika', rekao je.

Na pitanje kakav je danas američki tip hegemonije, odgovorio je oprezno: 'Neću ga opisivati pridjevom, ali je drugačiji tip hegemonije. I dalje je vrlo snažan, ali se ne oslanja na saveznike na isti način.'

Stubb u intervjuu iznosi i pogled na prioritete Washingtona: 'Broj jedan je zapadna hemisfera – Venezuela, Kuba i, nažalost, Grenland. Drugi je Indo-Pacifik. Treća je Europa. Tek treća. Četvrti je Bliski istok, iako bi se to sada moglo promijeniti zbog rata. A peti je Afrika.' Takav raspored, upozorava, realnost je s kojom Europa mora naučiti živjeti.

Unatoč svemu, Stubb ne zagovara prekid odnosa sa SAD-om, nego prilagodbu. 'Moja poruka europskim i američkim prijateljima je: nemojmo se baciti niz vodu. Spasite ono što možete od transatlantskog partnerstva – poput NATO-a i obrane – a oko drugih pitanja se jednostavno raziđite', rekao je za Telegraph.

Ističe da trenutačno postoji 'pukotina' u odnosu Europe i SAD-a – ne potpuni raskid, ali jasna promjena.

Bez saveznika nema moći

Stubb upozorava i na dugoročne posljedice takvog američkog pristupa. 'Ne možete biti hegemon bez saveznika', rekao je, dodajući da su upravo saveznici omogućili SAD-u globalni utjecaj. 'Ako SAD nastavi ovim putem, smanjit će vlastitu sposobnost projiciranja moći, jer postaje nepredvidiva sila', upozorio je.

Finski predsjednik potvrdio je i da je bio u kontaktu s Donaldom Trumpom nakon početka rata s Iranom, ali nije želio otkrivati detalje. 'Diplomacija ima dvije razine – javnu i privatnu. Da biste bili učinkoviti, morate pronaći ravnotežu', rekao je. Objasnio je i na što je fokusiran: 'Biram svoje bitke. Moja bitka je rat u Ukrajini.'

Promjena tona u njegovim izjavama posebno je upečatljiva u odnosu na prošlu godinu, kada je europskim saveznicima poručio da 'se smire, opuste i angažiraju s Trumpom'.

Danas je poruka znatno sumornija. Kako zaključuje Telegraph, Stubb – političar poznat po optimizmu i vjeri u međunarodnu suradnju – sada otvoreno priznaje da se svijet promijenio i da transatlantski odnos više nije ono što je bio.