sredstva za obnovu

Rupa bez dna: Zagreb se zadužio za novih 350 milijuna kuna, dug sada iznosi čak dvije milijarde kuna

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 24.07.2020 22:07
  • Objavljeno 24.07.2020 u 22:07
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Dok gradska oporba upozorava na neodrživo stanje gradskih financija, Grad Zagreb ponovno se zadužio. Ovoga puta za 350 milijuna kuna, a sredstva, za razliku od prijašnjih godina, kada su bila namijenjena za gradnju objekata i komunalne infrastrukture, sada su prenamijenjena za obnovu objekata javne namjene stradale u potresu. Novim zaduženjem dug grada dosegnuo je dvije milijarde kuna

Nakon dvije odgode i više od četiri mjeseca otkada je raspisan poziv Zagreb se ponovno, kao i 2019., zadužio za 350 milijuna kuna. Ovoga puta ugovor je sklopljen s Klubom ponuditelja Erste bankom, OTP-om, PBZ-om i ZABA-om, uz fiksnu kamatu od 1,90 posto godišnje. Kredit s identičnim iznosom Zagreb je podignuo i lani kod PBZ-a, uz nešto povoljniju kamatu od 1,08 posto, a oba kredita, kao i svi koji su podizani prethodnih godina, uzeti su s istim obrazloženjem - da će služiti za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture te izgradnju objekata društvene djelatnosti. Međutim, kako je ove godine Zagreb pogodio potres, tako su sredstva preusmjerena za sanaciju kapitalnih objekata društvene namjene.

S dva spomenuta, zaduženje Grada dosegnulo je skoro dvije milijarde kuna. Naime izvještaj Državne revizije iz veljače 2020., koji nije uključivao kredit od 350 milijuna kuna iz 2019., a logično i ovaj posljednji, pokazao je da obveze za kredite i zajmove koji dospijevaju na naplatu od srpnja 2019. do prosinca 2026., a odnose se na obveze za pet kredita, iznose 1,23 milijarde kuna. U tom iznosu bila su dva ugovora iz 2018. koji se odnose na reprogram kredita iz 2013. i 2014. godine (zbog povoljnijih uvjeta financiranja i otplate kredita) u iznosu od 369,6 milijuna kuna.

Iznos od skoro dvije milijarde kuna odnosi se samo na gradska zaduženja, bez izdavanja suglasnosti i jamstava za zaduženja gradskih tvrtki, Zagrebačkog holdinga ili kredita ZET-a od 537 milijuna kuna za žičaru, za koji je jasno da najveći gradski gubitaš sam ne može vraćati bez izdašnih gradskih subvencija. I dok zaduženje raste, gradska oporba uporno ukazuje na neodrživu situaciju u kojoj se po pitanju smanjenja duga ništa nije poduzelo ni u posljednjem rebalansu proračuna.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić

Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

'Jedino što je dobro u ovom novom zaduženju to je da su sredstva preusmjerena za obnovu objekata javne namjene. Naravno, ako se u konačnici i upotrijebe za to. Inače bi zaduženja, kao i proračun i rebalans, trebali biti dio plana razvojne strategije grada, što u Zagrebu nije slučaj. Godinama se stihijski zaduživalo, a onda bi realizacija bila slaba. Stanje gradskih financija je zabrinjavajuće, a pitanje je kakva je situacija u Holdingu', smatra Renato Petek, nestranački zastupnik u Skupštini Grada.

Da je financijska situacija zabrinjavajuća, drži i zastupnik Tomislav Stojak (HNS) rekavši da će se tek kad netko drugi dođe na vlast vidjeti stvarna situacija.

'I posljednji izvještaj Državne revizije ukazao je na loše stanje u gradskoj blagajni i konstantno neizrađivanje plana saniranja financijskih dubioza. Strah me da Zagreb ne padne u ponor iz kojeg će se teško izvući. Posljednje zaduženje je planirano uz proračun, sredstva su sada preusmjerena u obnovu objekata, što je nužnost, ali bi bilo dobro da dio ide u neke razvojne projekte koji bi u perspektivi donijeli višestruku korist. Nažalost, toga nema', istaknuo je Stojak, dodavši kako je danas jasno da je gradsko zaduženje premašilo dvije milijarde kuna i da je sigurno veće kada se pribroji Holding, ali i kredit ZET-a za žičaru, koji on sam ne može servisirati bez subvencija Grada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!