ANALIZA ULIČNIH PROTUVLADINIH PROTESTA

Prosvjedi ili ne, Kosoričina Vlada neće još dugo

Čovjek-ovca preskače ogradu

Čovjek-ovca preskače ogradu

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

Ako je suditi prema jučerašnjem protuvladinom 'Facebook prosvjedu', ali i najavljenom serijom braniteljskih prosvjeda, moguće je da se nezadovoljnost javnosti Vladom, koja se dosad iskazivala samo u anketama, počela zaista prelijevati na ulice hrvatskih gradova. No politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša, ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić i sociolog Mirko Petrić smatraju da 'Facebook prosvjednici' ne mogu srušiti Vladu. Naime, Vlada Jadranke Kosor i njezinog HDZ-a bi, po svemu sudeći, ionako trebala pasti na izborima

Prema političkom analitičaru Damiru Grubiši, jučerašnji prosvjed na zagrebačkom Gornjem gradu samo je nagovještaj i simptom nezadovoljstva građana Vladom: 'No mislim da neće doći do većih izlaženja na ulice, jer su i naši glavni akteri u tom

pogledu institucionalni obzirni. Naime, zbog specifičnog problema izgradnje države u ratnim uvjetima, postoji jedan, da tako kažem, opći dojam da svaki prosvjed može štetiti državi, pa su zbog toga ljudi malo suzdržani i spremni su izaći na ulice tek kad voda dođe do grla.'

Kako, dakle, protumačiti jučerašnji prosvjed koji je organiziran putem Facebooka i ostalih društvenih mreža, ali i najavu serije braniteljskih prosvjeda?

'Ovi prosvjedi koji se organiziraju preko društvenih mreža su samo moda koja je preuzeta iz arapskih zemalja. Što se tiče prosvjeda branitelja, oni su potpuno drukčije motivirani i tu nema nikakve sinergije s ovim protuvladinim prosvjednicima. Pravi, masovni prosvjedi bili b kad bi sindikati i stranke preuzeli organizaciju i vođenje prosvjeda, ali to se neće dogoditi u fazi u kojoj se očekuju izbori', smatra Grubiša, pa dodaje kako, pod uvjetom da ekonomija do izbora ne kolabira potpuno, nije za očekivati rušenje Vlade na ulici.

'U krajnju ruku, to bi bilo i kontraproduktivno zbog onog što se treba dogoditi u ovoj godini, a to su izbori i smjena vlasti', zaključuje Grubiša.

Psihologinja Mirjana Krizmanić u jučerašnjem prosvjedu također ne vidi početak trenda, ali joj se svidjelo da su na Markov trg marširali mladi i stari, dakle ne radi se samo o 'Facebook generaciji'.

'Da sam ja u vlasti, zabrinula bih se, jer bih smatrala da to može biti prva iskra koja će zapaliti požar. Što se tiče braniteljskih skupova, to je sasvim druga priča. Radi se o populaciji koja je rascjepkana od strane vlasti i kojom se lako manipulira', dodaje Krizmanić.

'Što se tiče Facebooka i drugih internet formi uz pomoć koji se organiziraju prosvjedi, oni su snažno sredstvo za apelacijsko djelovanje, odnosno za senzibiliziranje javnosti za određene probleme. No to ne znači da će se na ulici okupiti veći broj ljudi. Drugim riječima, prosvjedi organizirani preko društvenih mreža nemaju velik potencijal', kazao nam je Mirko Petrić, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru.

No, smatra Petrić, braniteljska populacija najveći je problem za aktualnu vlast. Oni imaju pretpovijest svojih odnosa još iz vremena rata, pa je HDZ branitelje doživljavao kao svoje stabilno biračko tijelo.

'No,braniteljska se populacija već dulje nalazi u svojevrsnom limbu, između bivšeg ratnog statusa i mirovine, budući da većina njih nakon traumatičnog ratnog iskustva nije uspjela profunkcionirati u mirnodopskom vremenu. I zato svako diranje u njihova socijalna i druga prava ima najveći potencijal za njihov bunt', ocijenio je Petrić.

Također je istaknuo kako mlada populacija može uvelike doprinijeti promjeni vlasti u zemlji. 'Mladi, naime, izlaze na izbore glasati protiv kad su svjesni da će to dovesti do željenog efekta – promjene vlasti. Njihov birački potencijal najbolje se osjetio na izborima 3. siječnja 2000. godine', kazao je Petrić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi