Urška Klakočar Zupančič osvojila je na parlamentarnim izborima održanima u nedjelju navečer 3893 glasa, što ipak nije bilo dovoljno za ponovni izbor u parlament kojim je predsjedala od 2022. godine. 'Svim izabranim zastupnicima želim sve najbolje. Neka Slovenija ide naprijed. Ostat ću svoja. I nastavit ću stvarati izvan politike', napisala je Klakočar Zupančič na Facebooku. A 'ostati svoja' u slučaju Klakočar Zupančič znači toliko toga da je i ovaj prilično opširan tekst prekratak.

Otkaz zbog 'slobode govora'

Rođena 1977. godine u Sevnici, gradu iz kojeg je porijeklom i Melania Trump, Klakočar Zupančič gimnaziju je završila u susjednim nam Brežicama nakon što je treći razred srednje škole pohađala u britanskom Millfieldu zahvaljujući stipendiji Georgea Sorosa. Nakon završenog studija prava karijeru je započela kao viša savjetnica u uredu predsjednika Vrhovnog suda, a potom gotovo 15 godina radila kao sutkinja Okružnog suda u Ljubljani.

S njega je otjerana 2020. godine, nakon što je u zatvorenoj grupi na Facebooku tadašnjeg premijera Janeza Janšu nazvala 'veliki diktator', a tu je objavu na svom blogu podijelio tadašnji državni tajnik u ministarstvu pravosuđa Vinko Gorenak. Nakon za to vrijeme uobičajenog crtanja mete na čelo u janšističkim medijima dobila je otkaz, a protiv nje je pokrenut disciplinski postupak u kojemu je dokazala da nije prekršila etički kodeks rada u javnoj službi te se mogla vratiti na posao. Ipak, odabrala je kraj pravne karijere jer se, kako je objasnila, u javnim ustanovama ne poštuje sloboda govora.

Muke po protokolu

Ovaj mali skandal, međutim, otvorio joj je priliku za karijerni zaokret: šef Pokreta Sloboda i kasniji premijer Robert Golob prvo ju je postavio za prokuristicu tek osnovanog pokreta, a u fazi u kojoj stranka nije raspolagala dovoljnim brojem kadrova ušla je u politiku tik pred izbore 2022. godine i ekspresno se popela na čelo parlamenta.

Tek koji mjesec po imenovanju šira javnost ju je upoznala i upamtila zbog protokolarnog gafa na proslavi Dana državnosti: izlazeći na crveni tepih, okrenula se publici s podignutim rukama i potaknula ih na pljesak, okrenuvši leđa počasnoj straži vojske. Iako se branila da 'ne želi okrenuti leđa ljudima koji su je izabrali', stručnjaci za protokol su je pokopali.

Ni prvi ni zadnji put: mjesecima se raspravljalo i o haljini do koljena koju je obukla u više diplomatskih prigoda, poput samita na Brdu kod Kranja u siječnju 2023., što je doba godine u kojem kratke haljine ni izvan svečanih događaja u politici ne viđamo pretjerano često. Janšina konzervativna klika uživala je u koprcanju protokolarno neiskusne šefice parlamenta, a ona se od napada branila pretežno feminističkim argumentima.

Umalo smijenjena nakon godinu dana

U istom mjesecu dočekao ju je još jedan skandal: austrijski kolega Wolfgang Sobotka pozvao ju je na novogodišnji koncert Bečke filharmonije, a koji tjedan nakon koncerta doznalo se da je putovala vladinim avionom Falcon. Iz redova desnice sasjekli su je da je glumila primadonu i nepotrebno koristila vladin zrakoplov, a ona se branila sigurnosnim argumentima. U proljeće se pak naširoko komentirao njezin posjet Ruandi i Ugandi, u sklopu kojega je – posvojila čimpanzu.

Golobu je ovaj niz događaja signalizirao da joj treba potkresati krila, a paralelno tome u Pokretu Sloboda počela se odvijati svojevrsna 'igra prijestolja', u kojoj su ljudi bliski Klakočar Zupančič prokazivali Goloba i njemu bliske zastupnike. On je te godine smijenio čak pet ministara, a tikva je pukla nakon smjene ministrice poljoprivrede Irene Šinko, čemu se Klakočar Zupančič usprotivila, pa je Golob zatražio da odstupi. Nakon burnih i mučnih svađa te bježanja od novinara po hodnicima parlamenta, Klakočar Zupančič podnijela je ostavku na mjesto predsjednice stranke, no uspjela je izgurati mandat na čelu parlamenta do kraja, baš kao i Golobova stranka.

Slovenska 'princeza Diana'

Mandat Klakočar Zupančič, više nego po bilo kojem političkom potezu, puno će prije biti zapamćen po eskapadama iz estradne domene. Nakon spomenutih protokolarnih gafova mjesecima su se analizirala njezina gola ramena, čipka, tetovaže, crvene štikle i kričave boje odjeće. 'Predsjednica parlamenta sada je žena. I zato vas brine njezino odijevanje. Svijet je šaren! Ima različite boje. Ljudi su različiti, različitih boja. Što je s tim loše?', odgovarala im je Klakočar Zupančič.

U tom su je smislu mediji skloni vlasti često uspoređivali s pokojnom britanskom princezom Dianom jer je stalno pomicala granice krutog kraljevskog protokola. Godine 2025. smo pak doznali da joj je jedan od uzora i progresivna pop ikona Severina, uz čiju je pjesmu 'Uno momento' zaplesala u VIP prostoriji na nekom tulumu. Na to je javnosti pozornost skrenula mlada političarka i influencerica iz redova Janšina SDS-a Zala Klopčič, uz komentar 'Dok se država raspada, Urška se zabavlja u VIP-u'.

Ima neka tajna šank-rokerska veza

Je li 'kraljevski protokol' prekršila i nakon što se doznalo da je u vezi s Borom Zuljanom, gitaristom benda Šank rock (recimo to tako, slovenske Opće opasnosti), zbog čega su hodnici parlamenta brujali o neprimjerenim kontaktima glazbenika i predsjednice Državnog zbora u prostorijama te zgrade? Ako je vjerovati Zuljanu – nije. On je potvrdio da je više puta bio na njezinom radnom mjestu, no zato što ga je Pokret Sloboda angažirao da bi producirao videoporuke parlamentarnih zastupnika.

'Bez obzira na teške medijske zloupotrebe, strašne laži, osobne pritiske i nepoznatu budućnost... ljubav je uvijek lijepa. Naša je došla nakon što smo već neko vrijeme zajedno radili i (ja ranije, on kasnije) donijeli neke teške odluke u našim životima', na to je nadodala Klakočar Zupančič, tražeći privatnost u teškim trenucima. Šank roker Zuljan je, inače, prije toga dug niz godina bio u braku sa suprugom s kojom ima dvije kćeri, a iz nesretnog braka prethodno je izašla i Klakočar Zupančič, koja ima dva sina blizanca.

'Neka se Bog smiluje njenoj duši'

Što se 'nastavka stvaranja izvan politike' tiče, pretpostavlja se da se misli na njezine zanimljive književne pokušaje. Objavila je dva romana pod naslovima: 'Gretin grijeh: Neka se Bog smiluje njenoj duši' i 'Sibilina sudbina: Neka bude po Božjoj volji', oba – sudeći po recenzijama – predstavnika dosad nam nepoznatog žanra renesansne ljubavne fikcije s feminističkim twistom.

Primjerice, priča romana 'Gretin grijeh' odvija se 1634. i 1635. godine u gradu Lichtenwaldu u Donjoj Štajerskoj. Tamo živi Greta Weber, žena s izvanrednom unutarnjom snagom, kojom svladava teška životna iskušenja. Od djetinjstva nosi opasne tajne, grijehe svojih roditelja, a oni su ujedno blagoslov za nju jer joj pomažu da razumije svijet oko sebe, stoji u jednom od rijetkih prikaza romana Klakočar Zupančič, koji na stranici Student.si potpisuje Žiga Kastelic, a on ga naziva 'izazovnim, važnim i prekrasnim štivom'.

Je li priča Klakočar Zupančič, svojevrsne renesansne heroine balkanske politike, dorasla onoj Grete ili njezine duhovne sestre Sibile, doznat ćemo u trećem nastavku priče koji nas neminovno uskoro čeka. Bivša predsjednica slovenskog parlamenta, naime, uz vjerojatno solidnu mirovinu, odlazi iz politike s rijetkim kapitalom – obiljem slobodnog vremena.